Frankfurt, (IKA) – Iz tiska je izišao lipanjski broj „Žive zajednice”, mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, kojeg objavljuje Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta. Iz vijesti iz opće Crkve valja izdvojiti onu o pohodu pape Benedikta XVI. Svetoj zemlji. Od domaćih vijesti izdvaja se ona o nedavnom imenovanju novoga biskupa Križevačke (grkokatoličke) biskupije mons. Nikole Nine Kekića, kao i komemoraciji za žrtve Bleiburške tragedije i Hrvatskoga križnog puta u Bleiburgu.
Od vijesti iz hrvatskoga dušobrižništva u Njemačkoj valja izdvojiti onu o 24. biblijskoj olimpijadi, održanoj u Heusenstammu kod Offenbacha. Može se pročitati i iscrpan tekst o hodočašću Hrvata iz Zapadne Europe u Lurd, kao i o hodočašćima Hrvata u Njemačkoj u njemačka marijanska svetišta. Hrvatska katolička župa Main-Taunus/Hochtaunus nedavno je proslavila desetu obljetnicu, a folklorna skupina Hrvatske katoliče misije u Kölnu „Koraci u tuđini” tridesetu obljetnicu postojanja. U svom teološkom osvrtu o Pavlu i njegovoj poruci dr. fra Mario Cifrak iz Zagreba piše o drugom Pavlovu misijskom putovanju. Tu je i rubrika za najmlađe Dječji kutak, kao i rubrika za mlade Svijet mladih – Jugendwelt, u kojoj se ovoga puta govori o tome kako dišu mladi. U rubrici predstavljanja hrvatskih (nad)biskupa u ovom je broju predstavljen riječki nadbiskup Ivan Devčić. Stjepan Herceg u socijalnom savjetniku piše o integraciji pod vidom uspostave jednakosti u mogućnostima i uklanjanju isključivanja.
U prilogu na njemačkom jeziku delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josip Bebić u svom duhovnom impulsu ovoga puta piše o životu i djelovanju u zakonu Gospodnjem. Tu je i opširniji tekst o partizanskim zločinima u bivšoj državi, poglavito u Hudoj jami u Sloveniji.
Glavni urednik mjesečnika dr. Adolf Polegubić u uvodniku podsjeća na 60. obljetnicu SR Njemačke, u čijem su razvoju veliki doprinos dali i migranti, među kojima i Hrvati. „Jedan se broj Hrvata vratio u domovinu, a jedan broj je u Njemačkoj pronašao svoje trajno boravište. Danas se već može govoriti o drugoj i trećoj generaciji Hrvata u Njemačkoj, a da su Hrvati u ovoj zemlji dobro prihvaćeni i integrirani, to potvrđuju i njemačke mjerodavne institucije. Crkva u Hrvata je već od početka uvidjela važnost skrbi za svoje vjernike, te je istovremeno s našim ljudima slala i dušobrižnike koji su im pomagali u raznim potrebama. Tako su nastajale hrvatske katoličke misije, a i socijalne službe za iseljenike. Danas se hrvatsko dušobrižništvo u Njemačkoj i u svijetu nalazi u novim okolnostima, ali s istom zadaćom: uvijek biti u službi svojih sunarodnjaka njegujući duhovne, kulturne i nacionalne vrijednosti. O pronalasku ključa djelovanja prema drugoj i trećoj generaciji, ovisit će i budućnost hrvatskoga dušobrižništva u ovoj zemlji. No, ni jedno vrijeme nije tako teško da se ne može u njemu uspješno djelovati. I nije problem u vremenu, već u zajedničkoj spremnosti da se odvažno, s pomoću Božjom, krene u nove izazove”.