U nakladi Glasa Koncila objavljena je monografija o župi sv. Kvirina na zagrebačkom Pantovčaku pod naslovom “Izvire vjera iz kamena” koja na stotinjak stranica bilježi sve važne trenutke jedne od mlađih zagrebačkih župa, izrasle iz župe sv. Blaža prije deset godina. “Monografija o župi sv. Kvirina pravi je način kako sačuvati djelić prošlosti za budućnost. Želja je riječima i slikom pokazati kako je utemeljena župa, kakve su aktivnosti župljana, što se sve događalo u crkvi i župi u proteklih deset godina i još mnogo toga”, istaknuo je u uvodu glavni i odgovorni urednik monografije župnik desetgodišnje župe na Pantovčaku Franjo Tkalčec koji je okupio brojne suradnike koji su opisali nastajanje župe, gradnju crkve te raznolike aktivnosti unutar župe i suradničke odnose s raznim institucijama na području župe.
Predgovor monografiji napisao je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško te je istaknuo kako je monografija župe svetoga Kvirina na zagrebačkome Pantovčaku izrasla na spomenu koji otkriva pravi razlog nastajanja župe, izgradnje crkvenoga i liturgijskoga prostora, uranjanja u umjetnička razmišljanja i izražaje a svemu tome je duboki razlog vjera i svjedočanstvo ljudi koji žive u vjeri da je Krist raskinuo okove smrti i darovao im dioništvo u vječnosti te ti isti ljudi iz ljepote toga dara oblikuju zajednicu i kulturu evanđelja.
“Od vezanosti uz župu-majku svetoga Blaža i rađanje jezgre i susretišta u zajednici sestara franjevki od Bezgrješne, preko oblikovanja vlastitoga identiteta i njegove artikulacije u arhitektonskim i likovnim rješenjima crkvenoga i liturgijskoga prostora do elemenata životnosti župe, vidljivih u vjerskome odgoju od najranije dobi i u slavljima tijekom liturgijske godine; u raznim aktivnostima djece; u povezanosti župe i škole; u nastojanjima skupine mladih; u dinamici rada zborova i pokretanju kulturalnih događanja te u iskoračajima onkraj župnih granica pokazujući osjetljivost za nadbiskupijske inicijative i usvajajući otvorenost dimenziji univerzalnosti Crkve. U pozadini svega nalaze se nužni strukturalni elementi upravljanja župom. Time se na predivan način otkriva da je župa ponajprije prisutnost Kristova otajstva, ali ujedno nezamjenjivo mjesto identiteta i promicanja kršćanske kulture”, zaključio je mons. Šaško na prvim stranicama monografije. Tu je pojašnjen životopis sv. Kvirina te razvoj njegova čašćenja kao i razlozi zašto je župa posvećena sv. Kvirinu – mučeniku vjere iz davnih vremena. Povezivanjem prošlosti i sadašnjosti kršćanstva u Zagrebu, sv. Kvirin je zaštitnik staroga dijela grada, a bl. Alojzije Stepinac novoga.
“Tko bi one daleke 1968. godine mogao i zamisliti da se nedaleko od Titove vile naumi graditi crkva! Pantovčak je bio poznat upravo po toj velikoj i mnogim manjim vilama i njihovim stanovnicima, kojima crkve nije trebalo”, piše prelat Vladimir Stanković, nekadašnji župnik župe sv. Blaža u svom prilogu “Deset Kvirinovih i četrdeset sestrinskih godina” prisjećajući se dolaska sestara na Pantovčak i njihovog djelovanja na tom zagrebačkom brežuljku. O važnosti sestara franjevki od Bezgrješne u životu župe sv. Kvirina piše dr. s. Valentina Mandarić, podsjećajući da je odmah po dolasku sestara u samostanu otvorena polujavna kapela u kojoj su se počeli okupljati vjernici koji su stanovali uokolo samostana. Prvi privremeni upravitelj župe sv. Kvirina, a tada i župnik župe sv. Blaža, Mijo Gorski prisjeća se same odluke i čitanja dekreta o osnutku 4. lipnja 1999. godine u sestrinskoj kapeli.
U knjizi su opisani svi koraci oko osnutka župe i imenovanja župnika Franje Tkalčeca, kupovine zemljišta, izrade projekta, oblikovanja i uređenja liturgijskog prostora. Svoja nadahnuća i umjetnička ostvarenja u crkvi opisali su Boris Simeunović, projektant Djivo Dražić, akad. kiparica Marija Ujević-Galetović, akad. kipar Anđelko Odak te Ivan Ivoš i Zvonimir Šepat.
Treći dio knjige posvećen je aktivnostima u Dječjem vrtiću “Brat Sunce” i vjerskom odgoju djece u župi sv. Kvirina tijekom liturgijske godine, povezanosti s Osnovnom školom Pantovčak, mladima u župi, pjevanju i iskustvima mladih na susretima mladih, župnom pastoralnom i ekonomskom vijeću, Caritasu, informiranju župljana, župnom zboru. Posljednji dio knjige donosi najvažnije podatke iz Spomenice župe koja uz fotografije bilježi mnoštvo događaja. Monografija je opremljena fotografijama Zvonimira Atletića te fotoprilozima iz arhiva župe i Glasa Koncila, a grafički ju je oblikovala Mirjana Kos. (ika-gk/mb)