Đakovo, (IKA/TU) – U svečanoj dvorani biskupa Antuna Mandića Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice u Đakovu održan je 21. i 22. svibnja međunarodni znanstveni simpozij u povodu 1650. obljetnice “Datiranog sabora” (Sirmium, 22. svibnja 359. godine). Na svečanosti otvaranja simpozija dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu dr. Pero Aračić uputio je uvodnu riječ o važnosti i svrsi ovakvoga simpozija, pozdravivši pri tome sve nazočne predavače, đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića, pomoćnog biskupa Đuru Hranića te ostale sudionike simpozija.
Nakon dekana, dobrodošlicu je izrekao prodekan za znanost dr. Ivica Raguž, profesor dogmatske teologije na KBF-u u Đakovu, koji je ujedno bio koordinator pri uvodnom izlaganju. Prvo izlaganje na temu “Urzacije, Valent i Sirmijska vjeroispovijest” održao je profesor teologije i propovjednik Evanđeoske Crkve Christoph Markschies iz Berlina. Nakon iscrpnog izlaganja, uslijedila je rasprava među predavačima i sudionicima.
U petak 22. svibnja, točno na dan 1650. obljetnice Datirane sinode u Sirmiumu, dr. Ivan Bodrožić, profesor pri Katedri povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka KBF-a u Splitu, održao je predavanje “Hilarije iz Poitiersa i Datirana sinoda”. Drugo predavanje na temu “Teologija ranog arijanizma i Datirana sinoda u Sirmiumu” održao je prof. dr. Thomas Böhm iz Freiburga. Predavanje na temu “Monarhijanske težnje u današnjoj teologiji u kontekstu rasprava nakon Niceje” održao je prof. dr. Gisbert Greshake iz Freiburga. Dr. Drago Tukara svoje je predavanje iznio pod vidom Homojusijanske teologije Bazilija iz Ankire.
U popodnevnom dijelu rada predavanje na temu “Markel iz Ankire, Sirmijska vjeroispovijest i današnja trinitarna teologija” održao je dr. Ivica Raguž. Govoreći u povijesnom kontekstu, protojerej iz Beograda dr. Radomir Popović izlagao je na temu “Povijesni i teološki okviri Datirane vjere iz 359. godine” dok je završno izlaganje imala mr. Darija Damjanović koja je također pod povijesnim vidom razmatrala temu “Povijesna pozadina arijanskog krivovjerja u Sirmijskoj metropoli”.