Istina je prava novost.

Svećenički dan svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije

U radnom dijelu pozornost je usmjerena na središnje crkvene odgojno-obrazovne ustanove: gimnazije i sjemeništa u Splitu i Sinju, zatim na Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, franjevački klerikat i Centralno bogoslovno sjemenište u Splitu

Vepric, (IKA) – Svećenički dan svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije, koji se već 40 godina redovito slavi u svibnju, upriličen je u srijedu 20. svibnja u marijanskom svetištu u Vepricu. Susret, na kojemu je sudjelovalo stotinjak svećenika, započeo je koncelebriranim euharistijskim slavljem koje je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. U propovijedi je istaknuo kako svaki suvremeni svećenik može doživjeti napast koju je proživio sveti Pavao. Polazeći od misnih čitanja, nadbiskup je protumačio kako je Pavao na Areopagu u Ateni održao znameniti govor želeći iz vlastitoga genija, vlastitog znanja, dovesti slušatelje do obraćenja. Pavao je doživio veliki neuspjeh. Iz Atene, nastavio je nadbiskup Barišić, otišao je u Korint. U uvodu Prve poslanice Korinćanima doznajemo kakvo je bilo Pavlovo stanje duše kada je došao u Korint. Piše da je bio u strahu i drhtanju i da nije htio naviještati evanđelje učenim riječima ljudske mudrosti nego da je htio pokazati silu Duha Svetoga. To je, istaknuo je nadbiskup, obrazac življenja i ponašanja svakoga svećenika pastoralca. Dok se oslanja na vlastito znanje, ma kako veliko bilo, osuđen je na neuspjeh. Pastoralni uspjeh jamči jedino prepuštanje pastoralnih inicijativa vodstvu Duha Svetoga.
U radnom dijelu Svećeničkog dana u Vepricu pozornost je usmjerena na središnje crkvene odgojno-obrazovne ustanove: gimnazije i sjemeništa u Splitu i Sinju, zatim na Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, franjevački klerikat i Centralno bogoslovno sjemenište u Splitu.
O Nadbiskupijskoj klasičnoj gimnaziji u Splitu govorio je njezin ravnatelj dr. Mile Vidović. Nakon što je iznio podatke o upisanim đacima, primijetio je da broj upisanih đaka polako opada, a upozorio je i na nedostatno kršćansko svjedočanstvo prosvjetnih djelatnika.
O Franjevačkoj gimnaziji u Sinju govorio je njezin ravnatelj mr. Josip Grbavac. I on je upozorio na sve manje zanimanje đaka za upis u katoličke škole, a razlog tomu pronalazi u manjem broju djece kao i u težini programa katoličkih gimnazija. Smatra da je vrlo važno ponuditi sustav vrijednosti katoličkim roditeljima kao posebnost programa koji katoličke škole razlikuje od drugih državnih škola.
O Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu govorio je ravnatelj dr. Mladen Parlov, zorno pokazavši kako broj upisanih kandidata opada posljednjih godina. Ipak je upozorio na veliku važnost koju Nadbiskupsko sjemenište ima za Splitsko-makarsku nadbiskupiju, budući da u posljednjih dvadeset godina oko 70% novoređenika dolazi iz sjemeništa. Smatra dalje da i oni koji ne upišu Teologiju kao svećenički kandidati mogu imati veliku ulogu u životu mjesne Crkve.
O franjevačkom sjemeništu u Sinju govorio je mr. Ivica Udovičić, također upozorivši na sve manji broj sjemeništaraca upisanih u prvu godinu gimnazije, kao i na podatak da u ovoj školskoj godini nemaju nijednoga maturanta.
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu i njegovu važnost za mjesnu Crkvu predstavio je dr. Nediljko Ante Ančić, prodekan za znanost. Nakon što je iznio brojčane podatke o zaposlenicima na Fakultetu kao i o broju studenata, dr. Ančić iskazao je osobni dojam da studente teologija previše ne zanima kao i to da bi i duhovna skrb za studente mogla biti bolja. Izrazio je svoju nadu da će se neke stvari poboljšati izgradnjom nove zgrade Fakulteta.
O Franjevačkom klerikatu u Splitu, o organizaciji života unutar klerikata te o raznim inicijativama u kojima sudjeluju franjevački bogoslovi govorio je dr. Domagoj Runje, magistar bogoslova.
Govoreći o CBS-u u Splitu rektor mr. Mate Uzinić upoznao je nazočne na koji način bogoslovi sudjeluju u životu župnih zajednica Splita i okolice. Potaknuo je i zamolio župnike da budu suodgojitelji bogoslova i to ponajprije primjerom vlastita života.
Nakon prikaza rada središnjih crkvenih odgojnih i obrazovnih ustanova kratak osvrt na rad Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije dao je ravnatelj Slavko Jerončić. Upozorio je na odluke HBK kako bi svaka župa trebala imati ustanovljen župni caritas te je svećenike upoznao s nekim aktualnim karitativnim inicijativama koje provodi Caritas. Na kraju se je nazočnima obratio provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja dr. Željko Tolić, istaknuvši kako je mnogo važnije da se u župnim zajednicama umjesto “pastorala betona” provodi “pastoral zvanja”. Završnu riječ uputio je nadbiskup Barišić, potaknuvši svećenike da budu hrabriji u inicijativama pastorala zvanja kao i u raznim karitativnim pothvatima, ponajprije u utemeljenju župnih caritasa.