Proslavljena 109. obljetnica otkupljenja Oliba
Proslavljena 109. godišnjica otkupljenja Oliba
Olib (IKA )
Nadbiskup Prenđa istaknuo važnost i potrebu sačuvati, utvrditi i predati katolički i hrvatski identitet te zahvaliti za bogatstvo crkvenih, kulturnih i civilizacijskih darova predanih od olibskih predaka
Olib, (IKA) – Otok Olib, drevna glagoljaška župa koja je zadarskoj nadbiskupiji podarila najveći broj svećenika, njih 176, te čuvenog zadarskog nadbiskupa Vinka Pulišića, u četvrtak 14. svibnja bio je domaćin velike svečanosti: u olibskoj župnoj crkvi Uznesenja BDM svečano misno slavlje predvodio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa povodom proslave 109. obljetnice povijesnog događaja za Olibljane: 13. svibnja 1900. g. otkupili su svoj otok na kojem su bili koloni a bila je njihova domaća gruda, od njegovog pravnog vlasnika Dunata Filippija. Nakon mise predstavljena je Monografija o Olibu otočkog sina, autora Lovre Ivina, člana Družbe Braće hrvatskog zmaja, te su u svečanosti sudjelovali članovi te Družbe iz cijele Hrvatske predvođeni svojim Velikim Meštrom dr. Dragutinom Feletarom.
Nadbiskup je istaknuo važnost i potrebu sačuvati, utvrditi i predati katolički i hrvatski identitet te zahvaliti za bogatstvo crkvenih, kulturnih i civilizacijskih darova predanih nam od olibskih predaka. Zato to nije rubni događaj na nekom otoku udaljenom sat i pol morske vožnje od Zadra, nego ima svoj ozbiljni sadržaj i značenje i veliki je prinos zajedničkom nastojanju da naš narod bude prepoznatljiv, poznat i priznat, istaknuo je nadbiskup. “Jako je bitno shvatiti svoj vlastiti identitet, sadržaj onoga što jest biće jednog naroda, što nosi u sebi kao svoje povijesno bogatstvo i što treba sačuvati i njegovati za budućnost, za one koji dolaze. I zato je jako važno s nacionalne sići na nižu, svakodnevnu i životnu razinu koja je pitanje svakog otoka, i najmanjeg mjesta, većih i manjih gradova, to je pitanje cijelog našeg naroda”, poručio je mons. Prenđa osvrnuvši se i na podatak od nekadašnjih 2000 stanovnika na otoku, a sad stotinu. “Ne treba reći da je to zadnje što će nam povijest dati. Život je bujao jer ga je nosilo kršćanstvo i temeljio se na moralnim vrednotama. Pridružimo se duhovnom stavu da ćemo biti sinovi hrvatskog naroda sa svojom kršćanskom kulturom, izgrađivati Europu s onim što mi jesmo. Važno je da ljudi na otoku osjete da nisu sami, da smo s njima. Crkva će to uvijek činiti: podržati svako pa i najmanje mjesto, svaki otok, svaku župu i svaku vrednotu koju smo primili kao baštinu od Krista i od otaca. Nismo prepoznatljivi ako zaboravimo svoje korijene i svoj identitet”, poručio je mons. Prenđa istaknuvši da je svaki čovjek na otoku bitan i važan. “Uskoro ćemo osjetiti kako naši otoci dobivaju novo lice koje će izgledati drugačije nego prije. Doći će novi ljudi. Bit’ će jako bitno da se ti novi ljudi otvore duhovnoj i materijalnoj kulturi koja tu jest – kršćanstvu, našoj vjeri. A svih nas će biti zadatak tu dolaziti i pomoći onima koji će tu živjeti naš identitet koji neprestano traje, bez obzira na povijesne mijene”, istaknuo je mons. Prenđa, čije riječi potvrđuje i činjenica da su se, konkretno na Olibu, trajno nastanile dvije slovenske nevjeste i neki iz BiH.
Bogat vjerski život otoka predstavio je domaći sin, don Milivoj Bolobanić, ponosan na, kako je rekao, najčasnijeg sina Oliba, nekad metropolitu Dalmacije dr. Vinka Pulišića. Živio je i djelovao u razdoblju velikih povijesnih promjena Prvog svjetskog rata, Londonskog i Rapalskog ugovora, rušenja stare Habsburške monarhije i diobe Zadarske nadbiskupije na talijanski i jugoslavenski dio. Don Milivoj je podsjetio i na brojne bratovštine i velike crkve, od kojih je župna poput katedrale, bogatu liturgiju u kojoj su župljani pratili misu s Kniewaldovim misalom. Na Olibu djeluje i samostan Klanjateljica Krvi Kristove, osnivačice su nekad dječjeg vrtića na otoku, a sad oslonac starijim župljanima. Crkvenost Oliba nadbiskup je nazvao nosačem zvanja u povijesti nadbiskupije. Nakon Drugog svjetskog rata, prije velikog egzodusa Olibljana u SAD gdje je danas velika olibska dijaspora, u zadarskom sjemeništu Zmajević bilo je 12 sjemeništaraca iz Oliba, koliko ih danas ima cijela Zadarska nadbiskupija. Od toga ih je u Hrvatskoj ostalo samo trojica: don Mihovil Cukar, don Tomislav Bondulić i don Milivoj Bolobanić, a svi su ostali otputovali s roditeljima u SAD. Danas su dvojica olibskih sinova svećenici u SAD-u.