Strasbourg, (IKA) – U Strasbourgu je 4. i 5. svibnja u organizaciji Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) te u suradnji s Talijanskom biskupskom konferencijom i Stalnom misijom Svete Stolice pri Vijeću Europe održan simpozij prigodom predstavljanja zbornika o istraživanju o katoličkom vjeronauku u školi u Europi “Vjeronauk bogatstvo za Europu”. Projekt istraživanja u listopadu 2005. pokrenuo je CCEE, a provela skupina stručnjaka pod vodstvom prof. Alberta Campoleonea. U tom projektu sudjelovali su i predstavnici NKU-a HBK dr. Ivica Pažin predstojnik i mr. Anton Peranić, viši savjetnik, čiji je prilog objavljen u spomenutom zborniku istraživanja CCEE-a (u izdanju Talijanske biskupske konferencije – izdavačka kuća ELLEDICI, Leumann – Torino, 2008.)
Na početku Simpozija okupljene delegate europskih biskupskih konferencija i ostale sudionike pozdravio je mons. Mariano Crociata, generalni tajnik Talijanske biskupske konferencije, a u rad je uveo prof. Campoleoni, koordinator istraživanja. Uslijedilo je predavanje Berta Roebbena, profesora na Sveučilištu u Dortmundu, na temu “Vjeronauk i kateheza, europske orijentacije”. Odnos vjeronauka i župne kateheze bila je glavna tema skupa. O iskustvima Poljske, Italije, Irske i Njemačke podnesena su kraća izlaganja, a ostala iskustva podijeljena su u grupnom radu i na plenumu. Uz više modela religijskoga odgoja odnosno vjeronauka najzastupljeniji je konfesionalni model vjeronauka u školi. Premda valja voditi računa o sve većem multikulturalnom i multireligioznom europskom kontekstu, izraženo je čvrsto uvjerenje da se konfesionalni model vjeronauka ne može svesti na puku etiku. U istraživanju je postalo jasno da se vjeronauk profilirao kao pravo bogatstvo za Europu. Ponajprije stoga što u središte stavlja osobu i njezina pitanja u sve pluralnijem svijetu i što vodi k istinskom ekumenskom i međureligijskom dijalogu, promičući istinske etičke vrjednote i ukazujući na njihove kršćanske korijene. Pritom je od bitnoga značenja očuvanje vlastitog, u našem slučaju katoličkog identiteta, koji je temelj za istinski dijalog i međusobno obogaćivanje.

Istraživanje je bilo predstavljeno u Vijeću Europe 4. svibnja, u predvečerje 60. rođendana te organizacije i predstojećih izbora za Europski parlament, što je tom istraživanju, odnosno vjeronauku u školi, dalo veliko značenje i priznanje na europskoj razini. Tom prigodom, u sklopu Simpozija, održan je i okrugli stol “Sloboda odgajanja – vjerske slobode danas u Europi”. Događaj je okupio više od dvije stotine sudionika. Uz voditelje istraživanja o vjeronauku u Europi i delegate europskih biskupskih konferencija na okruglom stolu sudjelovale su i brojne osobe iz političkog i crkvenog života. Delegat HBK odnosno NKU-a HBK bio je mr. Peranić, viši predavač religiozne pedagogije i katehetike na Teologiji u Rijeci. Na početku su prisutne pozdravili mons. Aldo Giordano, stalni promatrač Svete Stolice pri Vijeću Europe, i mons. Crociata. Nakon pozdrava, istraživanje o vjeronauku u školi kratko je predstavio don Vincenzo Annicchiarico, voditelj Nacionalnog ureda za katolički vjeronauk u školi Talijanske BK. Kardinal Peter Erdö, ostrogonsko-budimpeštanski nadbiskup i mađarski primas i predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, održao je uvodno predavanje na temu “Vjerski odgoj i formacija čovjeka i europskog građanina”. Potom su govorili Jan Figel, član Europske komisije zadužen za odgoj, obrazovanje i mlade, Mario Mauro, potpredsjednik Europskog parlamenta, Gabriella Battaini Dragoni, generalna direktorica za kulturu, sport i mlade Vijeća Europe, dr. Piotr Mazurkiewicz, generalni tajnik Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije (COMECE) i dr. Duarte da Cunha, generalni tajnik Vijeća europskih biskupskih konferencija, koji je bio i moderator. Osim predstavljanja rezultata istraživanja o vjeronauku ovom prigodom u Vijeću Europe htjelo se objelodaniti dobivena saznanja u svjetlu uloge koje vjeronauk ima u širem društvenom kontekstu. Kriza u kojoj danas živimo, zaključio je dr. Duarte da Cunha, nije samo ekonomske naravi, nego i moralne i općih vrjednota, koja u konačnici ima svoje korijene u općeljudskoj krizi našega društva. U tom smislu postaje sve jasnija potreba za obnovom antropoloških korijena koja se ponajprije ostvaruje u jasnom odgojnom programu, koji obuhvaća također i vjeronauk koji se ne svodi samo na katehezu nego prenosi nadasve personalističku i solidarnu etiku, toliko potrebnu u našim društvima.

Istraživanjem je istaknuta važna uloga Crkve u njenoj djelotvornoj prisutnosti u školi. Određene poteškoće ne bi je smjele obeshrabrit već poticati da pronađe i aktivira nove načine djelovanja u školskom odgoju i obrazovanju. Uzimajući u obzir različitosti iskustava pojedinih zemalja, proizlazi da konfesionalni vjeronauk najbolje odgovara na potrebe današnjeg čovjeka jer ga stavlja u odnos sa živom vjerom koja ima važnu ulogu u životu pojedine osobe. Istaknuta je i nužnost vrednovanja uloge obitelji u potpori vjeronauku, ne gubeći nikad iz vida da roditeljima nitko ne može oduzeti i nadomjestiti primarnu odgovornost u odgoju njihove djece. Važni su i potrebni međusobni susreti katoličkih vjeroučitelja na europskom planu. Tako će zajedno moći promišljati o okolnostima u kojima djeluju, promjenama koje se događaju kao i o važnosti njihove službe za Crkvu i društvo. U tom smislu od posebne je važnosti da europske biskupske konferencije nastave promicati umreženi rad da bi se postigli neki konkretni ciljevi, kao napr. uspostava tijela koje će stalno pratiti provođenje vjeronauka na planu Europe. Na taj način bolje će se koordinirati iskustva iz raznih europskih zemalja o nekim temeljnim pitanjima kao što su ekumenska i međureligijska suradnja, dijalog među raznim kulturama, sposobnost suradnje s državnim ustanovama te mjesto i uloga vjerničkih zajednica u društvu.