Zagreb, (IKA) – Misa zadušnica za dr. Dragutina Kniewalda u povodu 30. obljetnice smrti služena je u utorak 5. svibnja u župnoj crkvi Sv. Blaža u Zagrebu. Misu je predslavio o. Božidar Nagy, postulator kauze za kanonizaciju bl. Ivana Merza, u koncelebraciji s mjesnim župnikom Zvonkom Sekeljom.
Dr. Dragutin Kniewald bio je zaslužni svećenik i istaknuti sveučilišni profesor liturgike, pastoralne teologije, te crkvene umjetnosti na KBF-u. Svojim radom i pisanjem posebno je zadužio kauzu za kanonizaciju bl. Ivana Merza, o kojem je 1932. napisao prvi životopis i javnosti prvi otkrio njegovu svetačku veličinu. U propovijedi postulator o. Božidar Nagy naveo je brojne zasluge dr. Kniewalda za Crkvu u Hrvata, posebice njegovu pionirsku ulogu u liturgijskoj obnovi.
Dr. Dragutin Kniewald rođen je u Zagrebu 1889. u uglednoj činovničkoj obitelji. Kako je rano ostao bez roditelja, smješten je u Plemićki konvikt u okviru kojega dobiva srednje obrazovanje. Maturira 1908. g. i osjećajući svećenički poziv polazi kao klerik Senjske biskupije u Rim na studij. Na Papinskom sveučilištu Gregorijani postiže 1911. doktorat iz filozofije a 1915. doktorat iz teologije. Za svećenika je zaređen 1914. Odmah postaje biskupski tajnik i bilježnik Duhovnog stola u Senju. Iduće godine postaje profesor na Bogosloviji u Senju a godine 1921. prelazi u Zagreb, gdje počinje predavati pastoral i crkvenu umjetnost na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Godine 1925. postaje redoviti profesor pastoralne teologije na istom fakultetu. U akademskoj godini 1931/32. obnaša službu dekana fakulteta. Kroz dvije godine 1933.-35. predavao je na fakultetu i crkveno pravo, a poslije rata također kroz dvije godine (1945.-47) predaje i crkvenu povijest. Umirovljen je godine 1952. prigodom izdvajanja Bogoslovnog fakulteta iz sklopa Zagrebačkog sveučilišta. Umro je u Zagrebu 5. svibnja 1979. u 90. godini života.
Kao čovjek velikih sposobnosti sve svoje talente stavlja u službu Crkve i dobra hrvatskog naroda. Tri su bila velika područja kojima je dr. Dragutin Kniewald posvetio svoju neumornu i ustrajnu djelatnost: liturgijska obnova u hrvatskom narodu, znanstveno istraživanje na polju teoloških disciplina i odgojna djelatnost među hrvatskom mladeži. Među brojnim zaslugama što ih je dr. Kniewald stekao za Crkvu u Hrvata jest prijevod na hrvatski Rimskoga misala koji je doživio čak šest izdanja. Velika je bila i njegova uloga u pripremnoj liturgijskoj komisiji Drugoga vatikanskog sabora kad je na temelju hrvatskih liturgijskih glagoljskih knjiga koje je prezentirao članovima komisije otvorio put raspravi i potom uvođenju narodnog jezika u liturgiju. Također treba istaknuti njegovu ulogu u spašavanju od uništenja Baščanske ploče za vrijeme II. svjetskog rata. Priredio je i dvije knjige – Katolički đak i Katolička učenica.
30. obljetnica njegove smrti još je jednom podsjetila na toga velikog čovjeka Crkve u Hrvata i na potrebu boljeg proučavanja njegova života i djelovanja, istaknuo je postulator Nagy.

.