Macinec, (IKA) – “Kod ovakvih grobišta svatko od nas mora vršiti ono što je njegova obveza. Mi kršćani došli smo se pomoliti za žrtve čije su nam kosti progovorile o strašnim zločinima komunističkog sustava po završetku II. svjetskog rata. Također želimo potaknuti mjerodavne da se grobište istraži i da istražna i pravosudna tijela provedu svoju zadaću jer zločin ne zastarjeva”, istaknuo je varaždinski biskup Josip Mrzljak u utorak 7. travnja prigodom obilaska dravskog nasipa “Sep” kod Gornjeg Hrašćana, gdje su početkom ožujka u tijeku građevinskih radova iskopani ostaci više žrtava. Biskup Mrzljak predvodio je tom prigodom molitvu kod spomen-križa, podignutog u sjećanje na stradale u lipnju 1945. godine. Spomen-križ podignut je godine 2001. te se kod njega svake godine na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti priređuju komemoracije i služi misa zadušnica u župnoj crkvi u Macincu.
Kod spomen-križa svijeće su zapalili varaždinski biskup u nazočnosti generalnog vikara mons. Ivana Godine i župnika iz Macinca Stjepana Markušića, predstavnici Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina i Čakovca na čelu s Franjom Talanom i Josipom Kolarićem te načelnik Općine Nedelišće Mladen Posavec.
Dugogodišnji istraživač tragičnih poratnih događaja Franjo Talan obrazložio je, u izjavi za medije, da je dravski nasip podignuti radi obrane od poplave više naselja, a zatim su u II. svjetskom ratu uz njega iskopani rovovi. Varaždin je bio jedno od tzv. sabirnih središta u kojem su bili logori i kroz koji je prošlo nekoliko križnih putova. Također su zatvarani stanovnici grada od kojih su mnogi stradali u masovnim likvidacijama u tijeku partizansko-komunističkog terora. Bila je riječ o više tisuća ljudi. Jedan dio njih mučki je ubijen u dravskoj šumi u Varaždinu, a kad tamo više nije bilo mjesta, ljude su dovodili u šume i rovove oko Varaždina, pa su tako nastala grobišta, među kojima je i ovo nadomak Gornjeg Hrašćana. “Domaći stanovnici sjećaju se kako su dovozili te ljude, da su bili vezani, ubijeni i zatim površno zakopani tako da su ih sami morali dublje zakapati. Za ovo grobište se znalo i na njega se upozoravalo mjerodavne, pa smo i 2001. godine postavili križ i njime obilježili grobište. Nismo bili iznenađeni kad su se nedavno iskopali posmrtni ostaci stradalih. Želja nam je da se provede istraga i da se ostaci dostojno pokopaju. U dosadašnjim iskapanjima, kojih 500 metara od križa, pronađeni su ostaci 10 žrtava, a trebalo bi istražiti nasip možda i u duljini od dva kilometra”, istaknuo je Franjo Talan.
Sudionici kraće komemoracije zatim su se s vjernicima župe Macinec okupili na misi zadušnici u župnoj crkvi Pohoda BDM, gdje su s biskupom koncelebrirali generalni vikar mons. Ivan Godina, domaći župnik Stjepan Markušić, čakovečki gvardijan i župnik fra Stanko Belobrajdić te župnik iz Donje Voće Josip Drvoderić. Na misi se okupio velik broj župljana, osobito starijih, koji su i sami bili svjedoci tih teških vremena, te veći broj vjeroučenika, školske mladeži koja se tek upoznaje s tragičnom prošlošću.
U pozdravu je biskup Mrzljak kazao kako je želio da se okupe upravo u Velikom tjednu, jer će tako kroz Isusov križni put moći lakše razumijeti razne križne putove kroz povijest, posebno onaj koji se dogodio u njihovoj blizini kada su mnogi nevini godine 1945. mučki ubijeni i čija tijela počivaju još uvijek zakopana u zemlji – nisu pokopana kršćanskim običajem, nisu na dostojanstven način položena u zemlju uz molitvu i paljenje svijeća. “Mnogo je još takvih prikrivenih grobišta za koja ne znamo i za sve njih želimo na poseban način u ovoj euharistiji u Velikom tjednu moliti, kazao je biskup, pozvavši okupljene da, kao što je Isus molio za svoje mučitelje, da i oni mole za zločince: “Za one koji su zlo činili, neka i njima Gospodin oprosti. To je teško, ali je to kršćanski”, poručio je biskup.

U homiliji je biskup Mrzljak istaknuo kako se u Velikom tjednu prisjećamo Isusove šutnje i velikog zla koje je prema njemu učinjeno. Oni koji to učinili, smatrali su da će veliki kamen na Isusovu grobu zatrti istinu i da nitko o tome neće govoriti. “Svjedocima su zaprijetili, a stražare prisilili da ne govore. Ali, događa se da se kamen, kojeg su ljudi stavili na istinu, odvalio. Pokazalo se da šutnja može govoriti. Šutnja Isusova groba govori. Govori već gotovo 2000 godina”, rekao je biskup. “Kada su 1945. dovodili tu blizu ovoga mjesta ljude iz Varaždina i drugih strana, kada ih je zločinački komunistički sustav ubijao, smatrali su da će sve svoje neprijatelje i neistomišljenike ubiti, zemlja će ih pokriti i nikada nitko o tome neće ništa znati. One, koji su možda mogli biti svjedoci, zastrašili su, pa su neprestano živjeli u strahu. Jer ubijanja nije bilo samo ’45., nego i kasnijih godina. Ako bi se netko usprotivio, ako bi netko želio govoriti o istini, također ga je snašla takva sudbina da je završio pod zemljom. Tako su se oni rješavali svjedoka. No, o tom događaju nisu govorili zločinci, nisu ni svjedoci, ali danas govore mrtvi. Govore oni koji to ne mogu riječima, ali govore njihovi zemni ostaci, govore njihove kosti. Žele nas podsjetiti na svoje živote, na svoje sudbine, na svoju želju za životom, koji je bio uništen. Žele nas upozoriti da ih ne zaboravimo. Dakako da mi kršćani vjerujemo da čovjek ne može nestati, kako se to govorilo za mnoge u to vrijeme. Govorilo se: Nestao je! Ali čovjek ne može nestati! Mi znamo da je čovjek stvoren za vječnost”, istaknuo je biskup Mrzljak, dodavši da je taj muk, koji je trajao desetljećima, progovorio. “Mi se danas sastajemo da bismo ih se sjetili u molitvi, da bismo im odali svoje poštovanje, da bismo se sjetili tog vremena o kojem samo želimo znati istinu. Mi danas nismo ovdje kao ljudi koji se žele osvećivati, koji bi mrzili, nego smo ljudi koji želimo znati istinu, koji želimo moliti i koji želimo da se takvi događaji ne ponove nikada više. Na drugima je da istražuju, da traže činjenice, to nije na Crkvi. To je na onima kojima je to zadaća”, poručio je mons. Mrzljak, dodavši kako je zločinački sustav krivac što su ljudi zahvaćeni zlom činili zlo. “Molimo da nas ne zahvati takvo zlo, da živimo kršćanskim životom na što uči Isus Krist ovih dana. Nosio je za nas dragovoljno križ, da bismo u tom njegovu križu mi mogli vidjeti sve križeve tijekom povijesti i da bi se ugledali u njega i vidjeli da možemo pomagati jedni drugima nositi križ. Da možemo izbjegavati činiti zlo nadahnuti upravo križem Kristovim”, rekao je varaždinski biskup, pozvavši da se društvo u kojem žive, izgrađuje u istini, a ne na lažima ili na prikrivanju istine.
“Ne može se istina sakriti. Može se braniti i ušutkavati desetljećima, ali istina uvijek dođe na vidjelo. Mi to ovih dana vidimo na mnogim drugim mjestima, na mnogim prikrivenim grobištima. Prije desetak dana bio sam u Sloveniji u Hudoj Jami kod Laškog gdje je veliko mnoštvo ubijeno u rovovima dubokima i po nekoliko stotina metara. Možda su i ovdje u blizini zakapali polumrtve ljude. Mi želimo da se o tome sazna istina. Molimo zato sve one koji znaju što se događalo, da govore o tome. Molimo da se oni koji su činili zlo, da se pokaju i mole za oproštenje. Mi, kršćani, nećemo suditi jer znamo da je Bog taj koji sudi. Oni koji imaju vlast u ovoj zemlji, u ovoj državi prava, neka pokažu da to pravo djeluje. Neka pokažu da to nisu samo izrekli u deklaracijama o osudi komunizma, da to nije samo na papiru. To je ono što mi želimo kao kršćani i kao punopravni članovi ovog društva i naše domovine Hrvatske u kojoj živimo i kojoj zaista želimo da napreduje”, istaknuo je biskup zaključivši: “Naša današnja molitva za pokojne ujedno je poziv odgovornima na istragu i omogućavanje ukopa pokojnika na dostojanstven način. Želja nam je da očišćene savjesti tako proslavimo vrhunac crkvene godine i naše vjere, a to je vazmeno otajstvo koje je zalog i našeg uskrsnuća i vječnog života”.
Na kraju svečane euharistije biskup je okupljenima zahvalio na sudjelovanju u misi koja je prikazana za mnoge pokojne za čije se grobove ne zna. “Tako ni ja za svoga oca ne znam jer je isto 1945. odveden u nepoznato i vjerojatno je ubijen. Ne znamo gdje mu je grob. Razumijem one koji to traže i koji bi željeli doznati da bi na grobu svojih najmilijih zapalili svijeće. Na poseban način stoga zahvaljujem svim udrugama koje nastoje otkriti prikrivena grobišta. Dakako da je teško doznati koji su to ljudi tamo pokopani, ali je dobro znati mjesta koja treba obilježiti kako bi se na tom mjestu molilo. Okupljanje na takvim mjestima je dobro, plemenito i kršćansko djelo”, poručio je biskup Mrzljak.