Split, (IKA) – U sklopu manifestacije Dani kršćanske kulture u velikoj dvorani Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu predstavljena je 1. travnja knjiga dr. Tončija Matulića “Metamorfoze kulture”. Knjigu su predstavili dr. don Ivan Bodrožić, dr. don Josip Dukić, dr. fra Špiro Marasović i dr. fra Šimun Bilokapić te sam autor.
Uime organizatora manifestacije Dani kršćanske kulture sve je pozdravio glavni urednik nakladne kuće Verbum mr. Petar Balta, koji je izrazio zadovoljstvo zbog toga što se baš ta knjiga, koja je ovih dana ušla i u najuži izbor za knjigu godine, predstavlja u sklopu ove manifestacije. Uime nakladnika knjige nazočnima se obratio i direktor Glasa Koncila Nedjeljko Pintarić koji je istaknuo kako je riječ o iznimnoj knjizi koja pokazuje put kojim svi moraju proći kako bi došli do preobrazbe pravog vjernika – čovjeka Crkve. Dodao je kako o knjizi govori i činjenica da je u ovih nekoliko mjeseci već gotovo rasprodana prva naklada i da je drugo izdanje u pripremi. Splitsko predstavljanje imalo je i svoju posebnost po tome što je glazbenu točku izvela Matulićeva nećakinja Damira Bašić, koja ga je iznenadila izvedbom Bachove “Milosti” na violi na početku programa.
Svi predstavljači složili su se kako nema dvojbe da je riječ o iznimnom djelu, koje na gotovo 1000 stranica propituje sva važna životna pitanja u kontekstu suvremenog vremena. Dr. Dukić istaknuo je kako je riječ o iznimnoj knjizi za kakve je u svijetu uobičajeno da ih rade institucije, a koju je kod nas to uspio napraviti sam dr. Tonči Matulić. Dr. Bodrožić ističe kako Matulić upozorava da su promjene stalne i brze i da ih nitko ne može zaustaviti, nego da se s njima valja suočiti. Dodao je kako je dr. Matulić na tragu Drugoga vatikanskog sabora, osobito kad govori o Crkvi za koju kaže da je u svijetu i da mora biti u svijetu, ali da u svijetu može biti samo ukoliko se u sebi mijenja. Matulić progovara o Crkvi, iznosi kritiku, ali nije kriticist, kaže dr. Bodrožić te dodaje kako Matulić smatra da Crkvu treba podvrgnuti koncilskoj metamorfozi kako bi doživjela metanoju i u tom svom nastojanju je optimist. Dr. Bodrožić zaključuje kako je ovo knjiga istinskog teologa, jer piše kao teolog od zanata, po pravilima struke, ali piše i iz strasti, strasti za istinom koja osmišljava život. Matulić tu stvarnu teologiju živi i svjedoči, zaključio je dr. Bodrožić. Fra Špiro Marasoviće istaknuo je kako teolog i teologija umjesto obrane vlastitih interesa moraju braniti vrijednosti, dodavši kako je Matuliću kao i Koncilu do preobrazbe svijeta. Znakovi vremena o kojima i Matulić piše u “Metamorfozama” nisu vodič u etabliranost, nego poziv na svetost. Marasović mu je poželio prihvaćenost na hrvatskom postkoncilskom Areopagu, koji (često) ima svog nepoznatoga boga. Fra Šimun Bilokapić, govoreći o etičkim i bioetičkim pitanjima kojima se Matulić bavi u posljednja tri poglavlja knjige, govori kako Matulić dijagnosticira procjep između teorijske etike i stvarnog života. Međutim, Matulić govori i kako je taj procjep moguće promijeniti dosljednom etičkom praksom u životu, kazao je Bilokapić. Impresioniran brojem obrađenih tema i postavljenih pitanja, konzultiranjem s literaturom, dijalogom s drugim znanostima, pristupom, obimom, Bilokapić zaključuje kako knjiga “Metamorfoze kulture” predstavlja značajno obogaćenje hrvatske teološke misli.