Zagreb, (IKA) – “Svijetli put vjere i nacionalnog identiteta” naslovni je prilog najnovijega broja Glasa Koncila objavljenog uz Cvjetnu nedjelju, 5. travnja, koji govori o još jednom hrabrom spašavanju ljudskih života i sudbina od strane zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, kada je pred kraj Drugoga svjetskog rata “ugrožene” politički inkriminirane hrvatske umjetnike angažirao u obnovi svetišta u Mariji Bistrici pruživši im tako spasonosni “azil” u tim teškim vremenima. Odgovorna zadaća – oslikavanje svetišta, u suradnji s ostalim umjetnicima mahom antologijskim hrvatskim slikarima 20. stoljeća, bila je tako povjerena Krsti Hegedušiću koji je idejno osmislio i 1944. počeo slikati monumentalnu fresku “Golgota”. Projekt je bio prekinut, međutim je nakon šest desetljeća, kako prenosi autorica priloga Ivanka Reberski, prema Hegedušićevu nacrtu “Golgota” dovršena te je uoči proslave najvećega kršćanskog blagdana ponovno zabljesnula u hrvatskome nacionalnom svetištu.
Kako je papa Benedikt XVI. doživio prvi posjet afričkome kontinentu mogli su čuti okupljeni vjernici u Vatikanu na 5. korizmenu nedjelju, kad im se Papa nakon Angelusa i obratio. Taj Papin govor – dojmove i poruke u prilogu “Novo čovječanstvo živi” prenosi Rafael Rimić. Nakon oštrih kritika zapadnih medija i nekih političara u vezi s Papinom izjavom da se problem AIDS-a u Africi ne može riješiti dijeljenjem prezervativa, štoviše da oni povećavaju problem, novinar Darko Grden donosi izjave javne potpore Papi među kojima se ističe ona dakarskog nadbiskupa kardinala Theodora-Adriena Sarra koji je istaknuo: “Zapad konačno mora dopustiti da Afrikanci reagiraju onako kako smatraju da je ispravno. … Zapad ne mora misliti umjesto nas.” Izrazivši žaljenje zbog načina na koji su zapadni mediji izvješćivali s Papina puta u Afriku istaknuo je kako je “sve važnije da se zapad i njegovi žitelji odreknu mišljenja da su samo oni nositelji istine, da vrijede samo njihova mišljenja i ideje”.
Uz četvrtu obljetnicu smrti pape Ivana Pavla II. Glas Koncila objavljuje dio zapisa iz “Knjige uspomena” koju su na web-stranci Glasa Koncila nakon Papine smrti počeli pisati, popunjavati i svojim razmišljanjima o papi Wojtyli obogaćivati brojni čitatelji, te intervju s osobnim tajnikom pape Ivana Pavla II., danas krakovskim nadbiskupom i kardinalom Stanislawom Dziwiszem. U razgovoru s Nedjeljkom Pintarićem kardinal Dziwisz se rado prisjetio i s čitateljima lista podijelio najzanimljivije momente iz gotovo četrdesetogodišnje službe, progovorio o odnosu Svete Stolice i “komunističkih zemalja”, padu komunizma kao najvećoj svjetskoj revoluciji ali i o aktualnim temama kao npr. o životu i iskustvu Poljske i njezina naroda nakon ulaska u Europsku uniju.
U pregledu najaktualnijih prošlotjednih crkvenih i društvenih događanja u Hrvatskoj izdvaja se prilog Vlade Čuture koji je bio u Sloveniji na misi zadušnici za žrtve partizanskih i komunističkih zločina u selu Huda Jama; Ivan Uldrijan piše o proslavi završetka dugogodišnje obnove simbola Zagreba i čitave Hrvatske – crkve sv. Marka; iako kratak iznimno poticajan prilog iz Rijeke potpisuje Danijel Delonga, a piše o maturantima Prve hrvatske sušačke gimnazije koji su preuzeli donorske kartice i tako simbolički izrazili spremnost da u slučaju smrti budu donatori organa.
List u cijelosti donosi i priopćenje Zagrebačke nadbiskupije kao odgovor na neistinite tvrdnje objavljene na portalu lista “Nacional” pod naslovom: “Tajni sastanak Sanadera i Bozanića: Crkva odbija smanjiti plaće kleru”.
“Crkva u političkom, kulturnom i etičkom pluralizmu” i “Unutarnja pluralnost u Crkvi” bile su glavne teme govora glavnoga urednika poznatoga teološkog časopisa “Herder Korrespondenz”, teologa dr. Ulricha Ruha, prigodom njegova gostovanja na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Splitu, o čemu je izvijestila Irena Popovački. Pluralizam pak političkih stranaka u kojima se kako piše komentator Ivan Miklenić “u posljednje vrijeme intenzivirao rad koji će se s približavanjem lokalnih izbora intenzivirati još i više” nije riješio otvoreno pitanje “progovara li se na ikojem unutarstranačkom skupu o tome kako bi pojedina stranka mogla bolje i više pridonijeti zajedničkom dobru svih građana hrvatskoga društva”. Ocijenivši programe hrvatskih političkih stranaka kao “idealizirane propagandne platforme za pridobivanje glasova birača i simpatije medijskih djelatnika”, usporedivši ih s KP-om koja se, tvrdi, služila identičnom platformom dok je stvarno djelovanje bilo strogo određeno diktatorskom hijerarhijom stvarne moći i poslušništvom koje nije imalo alternative ako se željelo ostati u krugu povlaštenih, Miklenić pita: “Nije li sada nastupio čas kad bi sve političke stranke trebale ponovno razmotriti svoje stranačke programe i uskladiti ih sa sadašnjim stanjem i stvarnim potrebama suvremenoga hrvatskog društva?” Također poziva katolike u svim strankama da pridonesu ozdravljenju političkih stranaka.
U novome broju lista na dodatne 32 stranice čitateljima je ponuđen i travanjski broj magazina “Prilika”.