Istina je prava novost.

Na Danima kršćanske kulture u Splitu otvorena tematska izložba "Pavao"

Split, (IKA) – Tematska izložba “Pavao” otvorena je 30. ožujka u splitskoj palači Milesi, u sklopu manifestacije Dani kršćanske kulture. Izložbu su otvorili koordinator talijanskog izdanja dr. Eugenio Dal Pane i dr. don Ivan Bodrožić sa splitskoga KBF-a, koji su zatim okupljene i proveli kroz izložbu. U glazbenom dijelu programa nastupio je Chorus Spalatensis pod ravnanjem Siniše Vukovića. Petar Balta, glavni urednik nakladne kuće Verbum, organizatora manifestacije, u pozdravu je istaknuo kako mu je drago što se u njezinom sklopu i ove godine održava tematska izložba, kao što je to bilo i prethodnih godina uz izložbe “Benediktinci i stvaranje europske kulture” te “Od Jeruzalema k svim narodima”. Kako je ovo Godina sv. Pavla, čovjeka židovske, helenističke i kršćanske kulture, željelo se dati obol tom obilježavanju spomena na sv. Pavla. Riječ je o izložbi, čiji su organizatori Vijeće za kulturu Talijanske biskupske konferencije i izdavačka kuća Itaca, koja ima arheološki i dio duhovnog karaktera, te kroz 46 panela slikom i riječju uvodi u bolje poznavanje lika i djela Apostola naroda. Dr. Bodrožić istaknuo je kako bi bez Pavla bilo gotovo nemoguće govoriti o kršćanskoj kulturi kakvu sada poznajemo. Značajan korak dogodio se s Pavlovim dolaskom na europsko tlo, i susretom helenizma i kršćanstva. Dotada je na europskom tlu prevladavalo helenističko mišljenje, filozofija i umjetnost, a s Pavlom se mijenja to shvaćanje, pa i shvaćanje same umjetnosti koju Pavao doživljava kao svjedočansko življenje i nasljedovanje Krista. Dr. Bodrožić zaključio je kako je Pavao s jedne strane Božja umjetnina, a s druge umjetnik, o čemu svjedoči i ova izložba, jer s jedne strane Bog Pavla oblikuje, a s druge strane Pavao oblikuje Božju Crkvu. S tom se tvrdnjom složio i Eugenio Dal Pane, koji je istaknuo da u ovom vremenu velikih razdvajanja od Boga i čovjekovu traganju za srećom na putu ispunjenja u materijalnom, čovjek često odlazi na pogrešni put, baš kao u prispodobi o izgubljenom sinu. Takav izbor već se toliko puta pokazao pogrešnim, jer se čovjek češće osjeća izgubljenim. Stoga bi i ova izložba trebala čovjeka vratiti na put kojim je hodio Pavao, jer je tu moguće prepoznati Božji zahvat u čovjekovu životu i svjedočansko življenje koje je s tim obratom nastupilo. Pavlov put pokazuje taj milosni Božji zahvat koji daje nadu i koji i na Pavlovu primjeru pokazuje kako čovjek neće biti izgubljen i razočaran ako svoje strmljenje i ispunjenje ne traži samo u prolaznim, vremenitim, materijalnim dobrima.