Teološki fakultet “Matija Vlačić Ilirik” pokrenuo je znanstveni teološki časopis “Loci communes”. Naziv nije odabran slučajno. Pogled je to unatrag na naslov djela “Loci communes rerum theologicarum seu hypotyposes theologicae” koje je njemački evangelički teolog Philip Melanchthon objavio 1521., a koje izlaže osnovne kršćanske istine na temelju Biblije. Sličan pojam, loci theologici, kasnije označava temeljne postavke i načela teologije kao znanosti.
Časopis teži još više otvoriti prostor protestantskim teolozima i znanstvenicima, kao i onima iz Crkava reformacijske baštine, za objavljivanje znanstvenih djela te tako promicati protestantsku baštinu i misao. Težnja se temelji na spoznaji o bitnim doprinosima koje je protestantska teologija dala, posebice zapadnom kulturološkom krugu. Časopis također želi poduprijeti ekumensko i interkonfesionalno teološko promišljanje i dijalog u našem društvu objavljivanjem priloga autora drugih eklezijalnih pripadnosti i teoloških uvjerenja. Naposljetku, časopis će kao glasilo Teološkog fakulteta “Matija Vlačić Ilirik” izvješćivati o njegovoj obrazovnoj i izdavačkoj djelatnosti.
Časopis će izlaziti dvaput godišnje na hrvatskom jeziku, a objavljivat će neobjavljene članke iz tradicionalnih teoloških znanosti, biblijskih znanosti, sustavne i primijenjene teologije, povijesti Crkve, sociologije religije, filozofije i etike, te članke interdisciplinarne naravi.
Prvi broj časopisa sadrži pet članaka od kojih se prva dva usredotočuju na povijesne teme. Marina Miladinov osvrće se na husitske odraze u djelu Matije Vlačića Ilirika “Confessio Waldensium”, a Alojz Jembrih proučava pjesmaricu “Dussevne pesne” Grgura Mekinića (1609. – 1611.) i njihov odnos prema djelu “Catechismuus Simona Gerengela” (1571.). Lidija Matošević razmatra stav evangeličkoga prvaka Karla Bartha prema egzistenciji teologa u kontekstu Barthova dijaloga s rimokatolištvom. Članak Daniela Berkovića, koji se vremenski podudario s dramatičnom eskalacijom sukoba u Izraelu, pruža uvid u kršćanski cionizam u svjetlu tumačenja Staroga zavjeta. Ruben Knežević daje povijesni kontekst madridskoga izdanja Šarićeva Novoga zavjeta iz godine 1953.
Uz dva prikaza knjiga, “Loci communes” donosi i prikaz četiri doktorata obranjena u posljednje vrijeme. Riječ je ili o doktoratima s temama značajnima za protestantske Crkve ili Crkve reformacijske baštine u Hrvatskoj, ili pak o autorima djelatnim u hrvatskom teološko-obrazovnom okruženju. U rubrici “Dokumenti” čitateljima se nudi dosad prvi prijevod Ugovora između reformacijskih Crkava u Europi, takozvana “Leuenberška konkordija” iz 1973., zajedno s uvodnim opaskama i popisom Crkava potpisnica. Prije popisa izabranih novijih izdanja Teološkog fakulteta “Matija Vlačić Ilirik” objavljen je govor koji je Mario Grčević održao na predstavljanju pretiska glagoljičkoga Novoga testamenta iz 1562./1563. u Pazinu 10. studenoga 2007. (ika-sp)

.