Izložba knjiga Zbornika "Kačić"
Otvorena izložba knjiga Zbornika "Kačić"
Split (IKA) – U povodu 800. obljetnice osnutka Franjevačkog reda i četiri desetljeća Zbornika “Kačić” i njegovih izdanja nakladna kuća Verbum i Provincija Presvetog Otkupitelja priredili su 29. ožujka u sklopu manifestacije Dani kršćanske kulture izložbu knjiga uz predstavljanje izdanja Zbornika “Kačić”. Izdanja izložena u Pinakoteci samostana Gospe od zdravlja predstavili su provincijal Provincije Presvetog Otkupitelja fra Željko Tolić, pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Drago Šimundža, profesor na splitskom KBF-u dr. fra Vicko Kapitanović, glavni urednik Zbornika “Kačić” fra Hrvatin Gabrijel Jurišić i Miro Radalj, direktor Verbuma– organizatora manifestacije Dani kršćanske kulture. U glazbenom dijelu programa nastupio je Komorni zbor franjevačkih bogoslova pod vodstvom mo. Mile Čirka.
Provincijal Tolić istaknuo je kako mu je iznimno drago što se u doba kad se na neobičan način izruguju i potiskuju kršćanske vrednote, u vremenu (ne)prilika, ipak uspijevaju održavati Dani kršćanske kulture, kulture koja već 14 stoljeća odiše kršćanskim. Rekao je da je i Zbornik “Kačić” s više od 100 izdanja u ovih 40 godina postojanja dao svoj obol toj kulturi.
Dugogodišnji glavni urednik, koji je Zbornik preuzeo 1978., u njegovoj petoj godini postojanja, osvrnuo se na brojne osobe koje su obilježile rad i djelovanje Zbornika Kačić. Fra Gabrijel se prisjetio kako je osnovan Zbornik “Kačić”. Naime, profesori Franjevačke visoke bogoslovije u Makarskoj i Gimnazije u Sinju tražili su da se nastavi znanstveno istraživanje i pokrene časopis poput “Nove revije” koji je objavljivan prije II. svjetskog rata, a koji je u tijeku rata i poslije njega potpuno ugašen, kao što je bilo posve potiskivano i znanstveno istraživanje i stvaranje. Uvažavajući njihovu inicijativu, Provincija godine 1966. odlučuje da se nastavi izdavanje Zbornika – Almanaha. Krajem svibnja 1967. izlazi prvi Zbornik nazvan “Kačić” po velikom “sinu Provincije” fra Andriji Kačiću Miočiću (+1760.), profesoru, piscu, književniku, preporoditelju, koji je ostavio neizbrisiv trag ne samo u hrvatskom narodu, nego i u europskoj kulturi, budući da su njegove pjesme prevođene na 14 europskih jezika. Dosad je objavljeno 38 zbornika, još dva su trenutačno u tisku, a treći je u pripremi. Za Zbornik su dosada pisala 243 autora, od toga 217 muškaraca i 26 žena; dosad je objavljeno više od tisuću članaka, a na Zborniku su osim Hrvata radili Slovenci, Albanci, Talijani… Godine 1978. pokrenut je niz “Knjižnica Zbornika Kačić” u kojoj je do danas objavljeno 48 svezaka, od čega je 35 naslova autorskih, a ostalo su zbornici. Za objavljivanje monografija pokrenut je niz “Tragovi”, a za ponovljena izdanja niz “Mala knjiga” u kojem je najvažnija “Poslanica Marka Marulića papi Hadrijanu VI.” s tekstovima na latinskom, hrvatskom i engleskom jeziku. Pokrenuli su i glazbeni niz “Nova et vetera”. Dosad je objavljeno 38 zbornika “Kačić” i 70 drugih naslova, ukupno 106 svezaka, 300-njak pisaca, 15.000 stranica, mnoštvo fotografija, istaknuo je fra Hrvatin Gabrijel Jurišić.
Fra Vicko Kapitanović istaknuo je kako je najveći dio Zbornika posvećen povijesnim temama, čak 80 posto, pa i u najširem pojmu, povijesti ponajprije religije, a potom političke povijesti ili pak pravne, filozofske. Zbornik Kačić obuhvaća širok vremenski spektar: od antike do suvremenog doba, ali i tematski: od podrijetla imena Hrvat, preko školstva, teškog stanja puka pod turskom vlašću, djelovanja franjevačke zajednice, biografija važnih osoba. Kapitanović ističe kako je Zbornik više odraz uspjeha i upornosti pojedinca, nego organiziranosti zajednice, ali je bez dvojbe nezaobilazni povijesni spomenik i priručnik.
Nadovezujući se na govor o tematici Zbornika, mons. Šimundža istaknuo je kako Zbornik donosi kulturološke, teološke, filozofske, antropološke, ekumenske, katehetske teme, a na poseban način mariološke teme. Zaključio je kako su svi autori Zbornika nosili u sebi duboko svjedočanstvo kršćanske teologije i filozofije, upravo na tragu misije Zbornika: da se potvrdi povijesna vrijednost u suvremenosti i da se u ovo doba unese povijesna vrijednost.