Dubrovnik, (IKA) – Tribina o “Žutoj nemani – zavisti”, u povodu izlaska iz tiska knjige dr. Šimuna Šite Ćorića “Žuta neman zavist – ili kako uspješnije izjedati sebe i druge” održana je u srijedu 25. ožujka u dvorani Samostana sv. Klare u Dubrovniku. Na tribini su, uz autora, govorili klinički psiholog i psihoterapeut mr. Josip Lopižić i dubrovački biskup Želimir Puljić. Organizator susreta je Hrvatsko katoličko liječničko društvo podružnica Dubrovnik.

O zavisti se većinom šuti, premda svi ljudi imaju to iskustvo, rekao je dr. Lopižić te istaknuo kako ne prihvaća tezu da su Hrvati zavidan narod. Za zdravlje hrvatskog naroda važno je to opće prihvaćeno mišljenje demistificirati jer zavisti ima i u drugim narodima. Biskup Puljić, govoreći više s teološkog aspekta, kazao je da je zavist trajno aktualna tema jer je vezana uz čovjeka i prati ga do smrti. Zavist je jedan od sedam smrtnih grijeha, to je tuga zbog dobra drugoga, uključuje mnoga druga zla ako se čovjek njome vodi, a najviše škodi samom zavidniku, rekao je dr. Puljić, zaključivši kako se protiv zavisti treba boriti i Bogu moliti da svakoga od zavisti očuva.
Autor knjige istaknuo je kako u Crkvi u Hrvata nema nijedna knjiga o zavisti, te da njegovo djelo daje više psihološki nego teološki osvrt na tu problematiku. Posljednjih desetljeća ustanovilo se kako se i zavist genetski prenosi. Sukladno tome čovjek nije odgovoran kad se pojavi osjećaj zavisti, ali je odgovoran kako se ponaša nakon toga, rekao je dr. Ćorić. Preporučio je više govora o zavisti te njezino racionaliziranje kako bismo je umanjili i usmjerili na dobro.
Knjiga je protekle godine objavljena u suradnji izdavačkih kuća “Fram-Ziral” iz Mostara i Glasa Koncila iz Zagreba. Autor, doktor psihologije, u knjizi na zanimljiv način analizira zavist, oblike njezinog izražavanja, postavlja pitanje o nadziranju vlastite zavisti te daje primjer testova kojima se može mjeriti zavist.
Kako se u Dubrovniku ovih dana održava godišnja skupština Hrvatskoga svjetskog kongresa, predstavljanju knjige bili su nazočni njegovi članovi iz tridesetak zemalja u kojima žive Hrvati.