Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. posjetio je 9. ožujka sjedište rimske općinske uprave gdje mu je dobrodošlicu izrazio rimski gradonačelnik Gianni Alemmano. Papa se na izvanrednoj sjednici gradske uprave obratio nazočnima. Podsjetivši na posjete Pija IX., Pavla VI. te Ivana Pavla II. toj ustanovi, Papa je istaknuo da svojom prisutnošću na Brežuljku želi obnoviti jamstvo očinske pozornosti koju kao biskup katoličke zajednice gaji ne samo prema njezinim članovima nego i svim Rimljanima i svima koji iz raznih krajeva Italije i cijeloga svijeta dolaze u glavni grad Italije iz vjerskih, turističkih, radnih razloga ili da ostanu u gradu i uključe se u život grada. Danas sam ovdje da vas ohrabrim u ne baš lakoj obvezi za vas upravitelje u služenju ovoj posebnoj metropoli; da podijelim iščekivanja i nade stanovnika i slušam njihove zabrinutosti i probleme, čiji ste vi odgovorni tumači, kazao je Papa.
Osvrnuvši se na gradonačelnikov govor, rekao je da je Rim uvijek bio gostoljubiv, posebno u posljednjim stoljećima kada je svoje sveučilišne i istraživačke ustanove, civilne i crkvene, otvorio studentima iz cijeloga svijeta. Rim se napučio pridošlicama iz drugih naroda, koji pripadaju drugačijim kulturama i vjerskim tradicijama, slijedom toga postao je multietnička i viševjerska metropola u kojoj je katkada uključivanje mukotrpno i slojevito. Katolička će zajednica, poštujući zakonitost, uvijek pridonositi pronalaženju prikladnijih načina za zaštitu temeljnih prava osoba.” I ja sam kao i vi, gospodine gradonačelniče, uvjeren da će Rim, crpeći životni sok iz korijena svoje pravne i kršćanske povijesti, smoći snage da od svih zahtijeva poštovanje pravila civilnoga suživota kao i odbacivanje svakoga oblika nesnošljivosti i diskriminacije”, istaknuo je Benedikt XVI.
Osvrnuvši se na nedavne događaje nasilja u Rimu, rekao je kako oni su znak pravoga duhovnoga siromaštva koje tišti srce suvremenoga čovjeka. Odbacivanja Boga i njegova zakona kao uvjet za postizanje ljudske sreće nije postigao svoj cilj; on, naprotiv, u sučeljavanju s teškoćama i svagdanjim izazovima lišava čovjeka duhovnih sigurnosti i potrebne nade. Moral ne ispunja svoju svrhu ako se ne oslanja i pokorava Bogu, izvoru i sucu svakoga dobra. Pred zabrinjavajućim padom ljudskih i duhovnih ideala, Crkva se po župnim zajednicama i drugim crkvenim stvarnostima snažno zauzima u odgoju čiji je cilj učiniti naročito mladim naraštajima otkriti neprolazne vrednote. Rim mora u post-moderno doba ponovno naći svoju pravu dušu, svoje civilne i kršćanske korijene ako želi biti promicatelj novoga humanizma koji u središte stavlja čovjeka, priznata u njegovoj punoj stvarnosti. Kršćanstvo je nositelj svijetle poruke, a Crkva, koja je čuvar te poruke, svjesna je vlastite odgovornosti prema suvremenoj kulturi, kazao je Papa.
Osvrnuvši se na globalnu krizu koja se osjeća i u Rimu, Sveti Otac je, kao rimski biskup, istaknuo da je potreban zajednički napor rimskih ustanova da bi se pomoglo siromašnima te je sve stanovnike Rima, a posebno kršćane, potaknuo na solidarnost. Također se osvrnuo na gradonačelnikovo obećanje da će budući odgojni centar nositi Papino ime, te potaknuo da individualizam ustupi mjesto osjećajima bratske suradnje između civilnoga društva i kršćanske zajednice.
Nakon govora, papa Benedikt XVI. pozdravio je iz lože općinske palače vjernike okupljene na trgu. Živeći dugo u Rimu već sam pomalo postao Rimljanin, ali se Rimljaninom više osjećam kao vaš biskup. Po vama pozdravljam sve “naše” sugrađane, koje vi u izvjesnome smislu predstavljate: obitelji, župe, djecu, mlade i stare, nemoćne i bolesne, dobrovoljce i socijalne radnike, useljenike i hodočasnike. Zahvaljujem kardinalu vikaru koji me prati na ovome posjetu, a potičem sve da ne posustaju: svećenike, redovnike i vjernike laike koji s javnom upravom aktivno surađuju za dobro Rima, njegovih predgrađa i prigradskih naselja. Dragi prijatelji, vraćajući se svojim kućama, zajednicama i župama, recite onima koje susretnete da im jamčim svoje razumijevanje, svoju duhovnu blizinu i molitvu, istaknuo je Papa, a prenosi Radio Vatikan.
Nakon posjeta Rimskoj općini Sveti Otac pošao je u obližnji samostan Svete Franciske Rimske gdje je održano kratko klanjanje pred Presvetim, a potom pred tijelom sv. Franciske Rimske čiji se liturgijski spomen slavi upravo 9. ožujka. Podsjetivši da je još uvijek u tijeku proslava 400. obljetnice kanonizacije te svetice, Papa je istaknuo potpuno posvećivanje Bogu i bližnjemu svete Franciske Rimske, supruge, majke, a poslije i utemeljiteljice kongregacije Oblata u Tor de’ Specchi u Rimu.

.