Istina je prava novost.

Započelo 45. zasjedanje BK BiH

Ističući da predstoji Tjedan solidarnosti koji Crkva u Hrvatskoj organizira kao izraz solidarnosti i potpore Crkvi u BiH, kardinal Puljić izrazio potrebu da se i na područjima BiH međusobno ujedine u molitvi i izgrađivanju zajedništva u duhu solidarnosti

Potoci, (IKA/KTA) – U kući susreta “Emaus” u Potocima kod Mostara 9. ožujka biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine započeli su 45. redovno zasjedanje koje će trajati do 11. ožujka. Predsjeda vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, a sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije BiH te hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk i biskup iz Fidenze Carlo Mazza kao izaslanik Talijanske biskupske konferencije. Zasjedanju će se pridružiti i kotorski biskup Ilija Janjić, izaslanik Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Beogradu.
Dobrodošlicu svima u svoj biskupijski centar i svoju biskupiju zaželio je najprije mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Perić. Otvarajući zasjedanje, kardinal Puljić osvrnuo se na dnevni red, najavivši da će poslušati i razmotriti izviješća tijela BK i drugih institucija koje su s njom povezane i razmotriti život koji Crkva proživljava u Bosni i Hercegovini. Ističući da se uoči zasjedanja vratio iz Turske s devetog susreta predsjednika Jugoistočne Europe, koje je održano u mediteranskom gradu Iskenderunu na temu o kršćanskom identitetu te završeno u Istanbulu susretom s ekumenskim patrijarhom Bartolomejom i misnim slavljem u katoličkoj katedrali Duha Svetoga, kardinal Puljić podsjetio je da je svaki dijecezanski biskup pastoralno organizirao obilježavanje Godine sv. Pavla u svojoj biskupiji dok na razini biskupske konferencije nisu uspjeli nešto zajednički poduzeti. “Naš kršćanski identitet, prema sv. Pavlu, temelji se na Isusovoj smrti i uskrsnuću, a križ, Euharistija i Crkva su temelj našeg identiteta. Nakon povratka iz Turske, u kojoj smo stekli uvid u zatiranje kršćanstva, osjećam još važnijim da, unatoč svim stavovima međunarodne zajednice i nekih silnica u ovoj zemlji, čuvamo i rastemo u vlastitom kršćanskom identitetu, otvoreni dijalogu u međusobnom uvažavanju i poštivanju”, rekao je kardinal Puljić.

Napominjući da predstoji Tjedan solidarnosti koji Crkva u Hrvatskoj organizira kao izraz solidarnosti i potpore Crkvi u BiH, izrazio je potrebu da se i na područjima BiH međusobno ujedine u molitvi i izgrađivanju zajedništva u duhu solidarnosti. “Premda je davno rat završio, posljedice rata su još vidljive. Umjesto da svi ujedinimo snage kako bi rane što prije zacijelile, nije mali broj onih koji te rane produbljuju ili otvaraju nove stvarajući nepovjerenje kroz izgradnju takvih zakona koji podržavaju neravnopravnost svih i svakog u ovoj zemlji. Osjećamo da je vrijeme izgradnje povjerenja, pomirenja i praštanja obveza svih struktura ovog društva, a posebno onih koji uče vjeru i moral. I ovim zajedničkim radom želimo svojim suradnicima: svećenicima, redovnicima, redovnicama i svim vjernicima pružiti ohrabrenje i nadu koja je utemeljena na Kristu. Tog Krista naviještamo i u Njega polažemo sve nade”, kazao je kardinal Puljić.

Biskup Štambuk je, prenoseći pozdrav svih biskupa Hrvatske biskupske konferencije na čelu s predsjednikom nadbiskupom Marinom Srakićem, kazao da se u Hrvatskoj trenutačno daje dosta važnosti pitanju vjeronauka odnosno alternativnom predmetu te da napreduje izgradnja spomen-crkve u Staroj Gradiški u čijoj izgradnji su spremni pomoći i svećenici iz Bosne i Hercegovine. S radošću je istaknuo da je kod misnika u Hrvatskoj dobro prihvaćen “Direktorij za pastoral sakramenata u župnoj zajednici” koji je temelj za rasprave na dekanatskim susretima. “Ističem Izjavu Komisije HBK Iustitia et pax od 5. ožujka koja se odnosi na medije i tržište. Naglašen je ‘publicitet zla’ te ‘medijski reket’ u kojem se od institucija ili osoba traži novac u zamjenu za ‘korektno pisanje’ ili prešućivanje. Potom ‘cenzura dobra’, naime, kaže se u Izjavi, ‘radi se o uskraćivanju prava javnosti na informaciju o dobru'”, rekao je biskup Štambuk, ističući da ova Izjava nije naišla na neko posebno zanimanje u medijima. S radošću je naglasio da od 9. do 15. ožujka traje Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini te da je ta inicijativa naišla na dobro zanimanje svećenika u pastoralu u Hrvatskoj. Na kraju je izrazio divljenje i potporu krajevnoj Crkvi BiH za razne socijalne i odgojno-obrazovne projekte s ciljem podupiranja opstanka i povratka.

Pozdrave biskupa Talijanske biskupske konferencije i njezina predsjednika kardinala Angela Bagnasca sudionicima zasjedanja prenio je biskup Mazza te ih ukratko upoznao s nekim aktualnim pitanjima na razini njihove konferencije. Pojasnio je da se u Crkvi u Italiji, koju karakterizira duboka vjera katolika odnosno njihovo svjedočenje vjernosti Gospodinu, sve više pojavljuju tendencije sekularizma i indiferentizma. Naglasio je važnost pastoralnih nastojanja tisuća svećenika, đakona, redovnika, redovnica, kateheta i brojnih volontera u raznim katoličkim udrugama. Iznio je podatak da oko 20 do 25 % katolika u Italiji redovito nedjeljom ide u crkvu što znači da oko 12 milijuna sudjeluje nedjeljom na euharistijskom slavlju. Naglasio je da biskupi osjećaju potrebu i nužnost evangelizacije u smislu “cjelovitog pastorala”. Podsjetio je na problematiku na bioetičkom i biopolitičkom planu koja je kulminirala poznatim “slučajem” Eluane Englaro, mlade žene koja je živjela u vegetativnom stanju i imala tragičan epilog.
Prvog dana zasjedanja biskupi su se susreli i s apostolskim nuncijem u Bosni i Hercegovini nadbiskupom Alessandrom D’Erricom.

Zasjedanje će završiti u srijedu 11. ožujka u 12 sati konferencijom za novinare na kojoj će, osim kardinala Puljića, sudjelovati biskup Perić i generalni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević.

Prvog dana devetnice sv. Josipa, zaštitnika Mostarsko-duvanjske biskupije, u utorak 10. ožujka u 18 sati biskupi će slaviti misu u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru. Misno slavlje predvodit će kardinal Puljić, a prigodnu propovijed uputit će biskup Ilija Janjić.