Prelog, (IKA) – Župno misno slavlje druge korizmene nedjelje 8. ožujka u Prelogu bilo je prigoda za prvo predstavljanje najnovije knjige o bl. Alojziju Stepincu, koju je priredio mons. dr. Juraj Batelja. Riječ je o izdanju “Sveti Josip” koje donosi propovijedi blaženog Alojzija Stepinca prema Litanijama sv. Josipa koje je napisao u tijeku zatočeništva u lepoglavskom zatvoru. To je drugi svezak propovijedi iz sužanjstva koji je objavljen u biblioteci malih knjižica Postulature blaženog Alojzija Stepinca. Izdanje je za objavu priredio te uvodnim slovom i bilješkama popratio dr. Batelja, dok je pozdravnu riječ napisao češki kardinal Tomaš Špidlik.
Predvodeći misno slavlje u prepunoj preloškoj župnoj crkvi Sv. Jakoba, mons. Batelja, postulator postupka za proglašenje svetim kardinala Alojzija Stepinca, kazao je kako je više razloga prvom predstavljanju knjige u preloškoj župi. U toj je župi više od stotinu članova molitvene zajednice blaženog Alojzija koja moli za posvećenje župe, obitelji i naroda, dok je župna crkva poznata po jednom od najljepših oltara podignutim u čast sv. Josipa u Crkvi u Hrvata. Podsjetio je kako je samo 16 godina nakon pogubljenja domoljuba Zrinskog i Frankopana Hrvatski sabor 1687. g. izabrao sv. Josipa za zaštitnika hrvatskog kraljevstva, dok su ga hrvatski biskupi godine 1987. proglasili zaštitnikom doma i domovine, a protekle godine i glavnim zaštitnikom Hrvatske.
Domaći župnik i donjomeđimurski dekan preč. Antun Hoblaj zahvalio je mons. Batelji što je njihovo mjesto izabrao za prvo predstavljanje knjige, i to uoči devetnice kojom će se župljani pripremati za proslavu svetkovine sv. Josipa. Predstavljajući knjigu, mons. Batelja kazao je kako su Stepinčeve propovijedi prvi put objavljene u Zagrebu godine 1953. ali bez imena autora. Naglasio je da mu je kardinal Špidlik, koji je napisao pozdravnu riječ, istaknuo da je u Krašiću obnovio svoju svećeničku vjeru. Izrazio je želju da svaki čitatelj po čitanju Stepinčevih propovijedi obnovi svoju vjeru.
Knjiga “Sveti Josip” uz 25 propovijedi, nastalih u lepoglavskom sužanjstvu tijekom kojeg je mise služio upravo na drvenom oltaru sv. Josipa, donosi i nekoliko Stepinčevih propovijedi, koje je izrekao u Krašiću u posljednjim godinama svoga života na blagdane sv. Josipa. Osobna pobožnost bl. Alojzija Stepinca prema sv. Josipu obilježena je njegovom ljubavlju prema Crkvi, obiteljskom životu i osobnom posvećenju, a ponio ju je iz rodnoga doma.
Nadbiskup Alojzije Stepinac je kao zatočenik u zatvoru u Lepoglavi (1946. – 1951.) i kao sužanj u Krašiću (1951. – 1960.) uzničke dane otkupljivao molitvom, čitanjem i pisanjem. Plod su toga rada i Propovijedi prema Litanijama sv. Josipa kojima je želio biti sa svojim narodom, naviještati mu istine katoličke vjere i dijeliti s njim blizinu sv. Josipa, zaštitnika hrvatskoga doma i domovine. Sastavio ih je u uvjetima progona uz oskudnu teološku literaturu. Želja mu je bila da budu dragocjeno vrelo propovjednicima, duhovno štivo vjernicima, izvor kršćanskih spoznaja nevjernicima i pripomoć u oživljavanju pobožnosti u čast sv. Josipa, zaštitnika Crkve i hrvatskog doma i domovine.