Zagreb, (IKA) – U prostorijama Tajništva Hrvatske biskupske konferencije 5. ožujka predstavljena je Izjava komisije HBK “Iustitia et pax” “Hrvatski mediji i tržište”. Na konferenciji za novinare sudjelovali su predsjednik Komisije zagrebački pomoćni biskup dr. Vlado Košić te njezini članovi dr. Željko Tanjić, dr. Neven Šimac, mr. Gordan Črpić, fra Bože Vuleta te dr. Ante Sekulić i tajnica Komisije Dubravka Petrović. Okupljene novinare na početku je pozdravio biskup Košić, nakon čega je dr. Tanjić predstavio Izjavu koja je, kako je rekao, najavljena u prosincu protekle godine, a govori o nekim vidicima medijskog života u Republici Hrvatskoj. Ona proizlazi iz svijesti da se u aktualnoj gospodarskoj i financijskoj krizi osjeća potreba za cjelovitom, točnom i istinitom informacijom koju su mediji dužni pružati i bez čega nije moguće naći izlaz iz krize, ali su u utrci za što većim profitom interesi vlasnika i oglašivača stavljeni ispred prava čitatelja na takvo informiranje. Dr. Tanjić rekao je da se mediji vode normama “tržišnog fundamentalizma” kao sekularnom obliku isključivosti i dominacije a čije se posljedice vide u aktualnoj gospodarskoj i socijalnoj krizi. Dr. Tanjić u nastavku predstavljanja Izjave ukazao je na određene pojave koje ozbiljno ugrožavaju zajedničko dobro hrvatskog društva u medijskom prostoru. Govorio je tako najprije o publicitetu zla koji se ogleda u činjenici da većina medija u Hrvatskoj najveći prostor posvećuje crnoj kronici. Nadalje, nude se jeftini oblici zabave, pri čemu se zaboravlja odgovornost medija da informiraju i oblikuju javno mnijenje. Objavljuju se neprovjerene informacije, ruši se pravo na privatnost, prevladava senzacionalističko izvještavanje i zaboravlja “pretpostavka nevinosti” te se osumnjičenike već unaprijed žigoše i proglašava “krivima” a metoda “publiciteta zla” očituje se i u ignoriranju demantija. Dr. Tanjić zatim je govorio o sprezi politike i medija u “medijskom reketu” u kojem javni dužnosnici sklapaju ugovore s medijima kojima se ovi, uz novčanu naknadu koja se plaća iz džepa poreznih obveznika, obvezuju pratiti njihov rad te im na taj način rade besplatnu medijsku promidžbu. Upozorio je kako time informiranje javnosti ne postaje više svrha, već “kolateralni učinak” interakcije triju moći: kapitala, medija i politike, što dovodi do odumiranja “javnog mnijenja”. U Izjavi se, kako je istaknuo dr. Tanjić, također govori o “cenzuri dobra”, odnosno uskraćivanju prava javnosti na informaciju o dobru ili marginaliziranju dobra, a sve se podlaže logici novca i profita. Mediji uz to pridonose ne samo osiromašenju i kvarenju standardnog hrvatskog jezika, već i njegovoj vulgarizaciji. Zbog svega toga, rekao je dr. Tanjić, na kraju Izjave se govori o potrebi primjerenog zakonskog okvira i osnaživanja “publiciteta dobra”.

U nastavku tiskovne konferencije biskup Košić istaknuo je da se ta Izjava događa u vrijeme gospodarske i financijske krize koja je ukazala na neodrživost postojećeg tržišnog modela u kojem se isključivo gleda na profit. Mediji u tome moraju prepoznati svoju ulogu te ne stavljati na prvo mjesto zaradu već vrijednosti koje su ljudi dugi niz godina izgrađivali. Biskup je najavio i dva skupa koja će se pozabaviti pitanjem gospodarske i socijalne ali i moralne krize te duhovnim dimenzijama te krize. Hrvatski Caritas već ovog mjeseca organizirat će kolokvij posvećen toj temi dok će Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve od 12. do 16. travnja organizirati međunarodni simpozij socijalnih etičara i ekonomista. Biskup Košić rekao je da je na sjednici Komisije bilo riječi i o hrvatsko-slovenskim odnosima koji su dovedeni do usijanja. Podsjetio je na izvrsne odnose Slovenske BK i Hrvatske BK o čemu svjedoči i zajednička izjava o pravu na grobišta, temi koja je posljednjih dana ponovno aktualizirana. Istaknuto je kako je nužno da se postojeći spor riješi u duhu dobrosusjedskih odnosa te da je to moguće samo na temeljima međunarodnog prava na kojem počiva čitava Europska unija i na čemu se zasnivaju europske asocijacije.
Na tiskovnoj konferenciji govorio je i dr. Neven Šimac, koji se također osvrnuo na zategnute političke odnose između Hrvatske i Slovenije zbog graničnog spora, istaknuvši kako su odnosi među dvjema državama tijekom 14 stoljeća bili lijepi i idilični. Komisija je stoga izrazila zabrinutost ne samo zbog udaljavanja dvaju naroda uslijed toga spora već i da ta netrpeljivost ne preraste u mržnju, istaknuvši pritom kako je slovenska politika postala talac egoističkog nacionalizma. Za rješenje toga spora, prema dr. Šimcu, postoje dva puta: rješenje po pravdi i pravu odnosno nepravdi, a nepravdom, istaknuo je, neće nitko biti zadovoljan. Komisija, rekao je, razmišlja i o tome da poduzme inicijative prema Sloveniji ali i prema Europskoj uniji.
Na kraju konferencije za novinare mr. Črpić predstavio je spomenuti međunarodni simpozij u organizaciji Centra za socijalni nauk Crkve.