Istina je prava novost.

Zadar: Stručni skup za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola

Prof. dr. Mladen Parlov izlagao je na temu "Kristocentrizam kršćanske kateheze"

Zadar, (IKA) – Stručni skup za vjeroučitelje Zadarske nadbiskupije u osnovnim i srednjim školama o kristocentričnosti vjeronaučne nastave održan je 28. veljače u prostorima VTKŠ-a u Zadru. Prof. dr. Mladen Parlov s KBF-a u Splitu izlagao je na temu “Kristocentrizam kršćanske kateheze”, održane su i pedagoške radionice po stručnim vijećima i rasprava, a Sabina Marunčić iz Agencije za odgoj i obrazovanje – podružnica Split predstavila je Nacionalni okvirni kurikulum.
Dr. Parlov govorio je o središnjoj ulozi otajstva Isusa u teologiji, kršćanskom životu i katehezi i izložio bitne elemente navještaja Isusa Krista: polazište kateheze mora biti izlaganje povijesti Isusa; nužno je ukazati na Isusovu osobnu prisutnost u Crkvi u današnje vrijeme u skladu s biblijskom porukom i crkvenom tradicijom, ispovijedati Isusa kao konačnog i apsolutnog Spasitelja i ukazati da se spasenje događa sada u Crkvi i po Crkvi.
Polazište i središte kristološkog navještaja je povijesna osoba Isusa iz Nazareta. Kršćanstvo je religija u kojoj se spasenje nudi i dariva u konkretnoj povijesti čovjeka Isusa iz Nazareta. U njemu ljudska povijest postaje povijest spasenja za sve ljude, poručio je dr. Parlov. Da bi se izbjeglo zastranjenje u navještaju da je Isus samo povijesni lik, treba uvažiti i drugi kriterij kristološkog navještaja, a to je da je Isus prisutan u Crkvi. Isusova spasenjska povijest ne zaustavlja se na njegovoj biblijskoj prošlosti, nego se nastavlja u spoznanju i iskustvu Crkve koja ga osvijetljena Duhom Svetim ispovijeda kao živog i uskrslog, onoga koji će doći. Cilj kateheze je uvođenje vjernika u puninu kršćanskog života te uključuje informaciju, formaciju i inicijaciju. Kristocentrizam sadrži teološku, katehetsku i didaktičku vrijednost. Njegova je snaga objedinjujuća te je usvajanje kršćanske poruke olakšano ukoliko je unificirana oko središta koje daje značenje svim drugim dimenzijama. Kristocentrizam treba pomoći katehezi da se ostvari njen cilj, odgoj krštenika da dosegnu vlastitu mjeru ljudsko-kršćanske zrelosti, a ta zrelost je življeni odnos sa sve tri osobe Presvetog Trojstva. Dr. Parlov opisao je i značajke nekoliko modela kristocentrizma u kršćanskom životu. Crkva se nikad ne može odreći svoje vjere u Isusa kao jedinog, konačnog i apsolutnog spasitelja. To uključuje i istinu da se elementi spasenja nalaze u drugim religijama, no Crkva ne može prestati ispovijedati konačnost u Kristu. I kad bi se dogodilo da državni zakon zbog političke korektnosti ili religijske tolerancije zahtijeva nešto drugo, Crkva se ne može odreći tog prvog. Istaknuo je i misao sv. Jeronima da poznavati Pismo znači poznavati Krista.

Prof. Marunčić predstavila je Nacionalni okvirni kurikulum, temeljni dokument resornog Ministarstva prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi o kojem se javno raspravlja do 31. ožujka. Donosi načela, vrijednosti i principe poučavanja i govori o položaju učenika u nastavnom procesu. Novost je tog dokumenta što je prije bio naglasak na nastavnim sadržajima koji su se prenosili, a sad je više na obrazovnim ishodima, što dijete treba i može znati u određenoj dobi. “To je zaokret i nova paradigma koja u centar obrazovnog procesa stavlja učenika s njegovim potrebama, zahtjevima i željama, a ne ono što mi isplaniramo da prenesemo drugima”, rekla je prof. Marunčić na stručnom skupu zadarskih vjeroučitelja koje je organizirao Katehetski ured Zadarske nadbiskupije u suradnji sa stručnim vijećima vjeroučitelja Zadarske županije i splitskom podružnicom Agencije za odgoj i obrazovanje.