Zagreb, (IKA) – “‘Spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah obratiti’ – drevna je formulacija koja se stoljećima izgovarala uz pepeljenje čela na Čistu srijedu. Ta formulacija uz gestu posipanja ili činjenjem znaka križa pepelom radikalno ‘prizemljuje’, možda čak i vrijeđa, gordog, uznositog i otuđenog suvremenog čovjeka. Te riječi i ta gesta, ako dopru do suvremenog ubrzanog čovjeka, raskrinkavaju mnoge zanose, umišljenosti, megalomanije, bahatosti; dovode u pitanje ispravnost i utemeljenost mnogih osobnih ambicija, planova i projekata; traže preispitivanje doživljavanja i vrednovanja samoga sebe… Podsjećanje na ljudsku krhkost, nestalnost, prolaznost i neukorijenjenost zapravo zahtijeva triježnjenje, provjeravanje i preispitivanje svih dosadašnjih osobnih odnosa i osobnih ciljeva i ideala te spoznavanje stvarnosti kakva ona zaista jest” – dio je naslovnoga priloga “Je li dosta bijega od stvarnosti?” koji je, uz početak korizme objavio novi broj Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 1. ožujka). Najvažnije misli iz korizmene poruke pape Benedikta XVI. u kojoj se ističe smisao i važnost prakse posta i danas te prigodno objavljeno poticajno promišljanje (u rubrici “Korizmena sučeljavanja”) u kojem Niko Ikić čitateljima otkriva korijene vjerničke prakse posta u Svetome pismu i religijama te približava njezina značenja koja je imala tijekom povijesti i u djelima velikih kršćanskih mislilaca – uz teološki osvrt “Biblijska psihoterapija” dr. Mije Nikića kojim je kao psiholog i svećenik izvrsno opisao smisao “križa” u ljudskim životima kao i odgovor svima koji se pitaju kako taj križ – patnju, brige, bolesti, nerazumijevanje… svakodnevno nositi – čine dio lista koji je uz svoje redovite rubrike, posvećen ovogodišnjoj korizmi. “Mnogi će u tom vremenu korizme govoriti o odricanju. Na listi će se pronaći mnoštvo malih ljudskih ovisnosti, od kave, cigarete ili pića do čokolade – (ponekad) u zamjenu za zdraviji, kvalitetniji i nekoliko kilograma mršaviji život – pišu mladi novinari lista i pitaju: “No koji su motivi odricanja? Da čovjek svojim silama i snagama dokaže sebi i drugima kako je karakteran ili da osjeti Božju blizinu i ojača duh? Komercijalizacija vjerskih događaja ili odricanje samo iz ‘folklora’ odvlači od prave vjerske biti”, potom i poručuju: “Kršćanski post nije u prvom redu zaokupljenost tijelom, odricanje od nečega, već prije svega nasićivanje duha”.
“Alojzije Stepinac je čovjek kojega i danas trebamo” – tim je riječima britanski povjesničar, publicist i novinar dr. Robin Harris 10. veljače zaključio svoj govor na predstavljanju zbornika “Kardinal Stepinac – svjedok Istine” a sada je te riječi i glavne teze svoga predavanja objavljene u zborniku ovaj dugogodišnji proučavatelj hrvatske povijesti i kardinala Stepinca te izvrsni poznavatelj hrvatskih prilika rado pristao protumačiti čitateljima Glasa Koncila. U razgovoru s novinarom Ivanom Uldrijanom, objavljenom u rubrici “Intervju” dr. Harris se također osvrnuo i na percepciju kardinala Stepinca u britanskoj javnosti i progovorio o motivima koji su ga privukli liku i djelu bl. Stepinca.
Koliko i na koje sve načine neko zavičajno društvo može pridonijeti razvoju svoga rodnog mjesta novinar Vlado Čutura doznao je iz razgovora s predsjednikom aktivne Udruge Runovićana u Zagrebu Mijom Jukićem. Uz rubriku “Susret” u kojoj je i objavio najvažnije dijelove toga razgovora, Čutura potpisuje i ovotjednu reportažu – iz splitske župe Gospe od ružarija.
Pozornost privlači i prikaz života i djelovanja bl. Damjana de Veustera, “gubavca među gubavcima i gubavca za gubavce” koji će biti proglašen svetim 11. listopada ove godine.
Komentator lista Ivan Miklenić s vjerničkog se stajališta osvrnuo na, kako ih naziva, tri “medijske top-teme”: iščekivanje raspleta pitanja oko slovenskog referenduma, gospodarska kriza i rezultati državne revizije za 2007. godinu upozorivši pritom na “nekorektno i nečasno sijanje panike” nekih političkih i osobito medijskih djelatnika kad se radi o gospodarskoj krizi i “stezanju remena” zbog čega je i pozvao hrvatske građane na svjesno izgrađivanje vlastitog obrambenog mehanizma kojim će kritički moći preispitivati politikantska i medijska pretjerivanja.
Uz komentar tu je i redoviti pregled najaktualnijih društvenih i crkvenih događanja koji je ovoga puta upotpunjen zanimljivim osvrtom čitatelja u kojem on opisuje atmosferu i osjećaje koji su vladali među zaposlenicima Plive na dan kad su se dijelili otkazi.
Prvi ožujski broj Glasa Koncila obogaćen je s dodatne 32 stranice mjesečnog magazina “Prilika” čija naslovna tema, povodom aktualne zdravstvene reforme glasi: “Svi za zdravstvo, zdravstvo za sve?”.