Novi broj "Živoga vrela"
Novi broj "Živog vrela"
Zagreb (IKA )
Zagreb, (IKA) – “Obratite se i vjerujte Evanđelju” tema je novog broja “Živog vrela”, liturgijsko-pastoralnog lista Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, za razdoblje od 22. veljače do 21. ožujka.
Od Urednikove riječi “Pokora bez obraćenja” pa kroz rubrike “Naša tema”, “Otajstvo i zbilja”, u “Duhu i istini” te “Trenutku”, autori napisa vode čitatelja kroz korizmu, vrijeme koje Crkva naziva obraćenjem, i koje zahtijeva korjenitu promjenu ciljeva vlastitoga života. Ali, kako sažima urednik, bit obraćenja nije u odricanjima koja si zadajemo na početku korizme nego u trajnom prihvaćanju novoga, onoga što nadilazi ovaj život i što ga oblikuje novim smislom. Korjenitoga obrata nisu potrebni samo naši čini, nego prije svega, naše misli koje oblikuju život, njegove vrednote i nastojanja. Obraćenje zahtijeva promjenu “smjera vrtnje” života, usmjerenje života prema novome cilju koji postaje os kojoj se životno približavamo, a to je potreba novog života – onoga božanskoga.
Uz korizmeno intonirane priloge, list donosi liturgijska čitanja, molitve, pripjevne psalme i prijedloge pjesama za sedmu nedjelju kroz godinu, Pepelnicu, te za prvu, drugu i treću korizmenu nedjelju. U temi broja pod naslovom “Obraćenje – forma kršćanskog življenja – o liturgijskim temeljima korizmene duhovnosti” piše Ivica Žižić, u tekstu u kojem sažima da “cilj korizmenoga hoda nije samo doseći svetkovinu Vazma, nego biti uvedeni u otajstvo Kristove muke, smrti i uskrsnuća. Zato i življenje korizme ne bi smjelo biti protkano samo razmatranjem čovjekove grešnosti, nego urastanjem u Kristov put koji oslobađa i uvodi u zbilju novog postojanja”. Ante Crnčević promišlja o korizmi kao vremenu otkrivanja kršćanskoga identiteta – od izvornosti korizme do izvora života, pa ističe da “izvorni značenjski identitet korizme izvire iz otkrivanja i življenja kršćanskoga identiteta koji se živi i produbljuje obraćenjem. Korizma pročišćuje kršćanina od ‘staroga čovještva’ i otkriva u njemu novi, darovani identitet, onaj koji Krist daruje ljudima po svom vazmenom otajstvu”. Nekoliko bilježaka o podrijetlu korizmenoga vremena donosi Ivan Šaško u prilogu pod naslovom “Odakle četrdesetnica: iz vezanosti uz Bogojavljanje ili uz Vazam”, u kojem razmatra o povijesnom nastanku vremena korizme. Kaže da povijesni pogled u nastanak vremena korizme ne otkriva na jasan način je li tih “četrdeset dana” bilo zamišljeno kao nasljedovanje Kristova boravka u pustinji ili kao priprava za godišnje slavlje Kristova Vazma. Ističe da nejasnoće dolaze iz činjenice različitih shvaćanja “četrdesetodnevnoga posta”, koji je ponegdje bio vezan uz Bogojavljenje i početak Isusova javnog djelovanja, a ponegdje uz Pashu. Popratni tekst uz sedmu nedjelju kroz godinu je “Detektori puta i prostora spasenja”, potpisuje ga Ivan Šaško. Uz Pepelnicu je tekst Ivice Raguža “Jesmo li zaboravili postiti?” u kojem tumači povijest, smisao i bit posta. Uz prvu korizmenu nedjelju tekst “Vrijeme oslobođenja” potpisuje Slavko Slišković. “Preobraženje, a ne lom”, tekst je Željka Tanjića uz drugu korizmenu nedjelju, treću korizmenu nedjelju prati tekst Ante Crnčevića “Razorite ovaj hram…”. Iz liturgijske glazbe dva su prijedloga otpjevnih psalama s notnim zapisima za prvu i drugu korizmenu nedjelju “Sve su staze tvoje, Gospodine” i “Hodit ću pred Bogom”. Na kraju je odgovor na pitanje “Je li smisao pepeljenja u pepelu ili u posipanju pepelom?”
Uz bogato ilustrirane priloge na kraju glasila je ponuda novih izdanja HILP-a “Božanski časoslov za puk, Liturgijski kalendar za 2009., “Obasja ih svjetlom”, zbirka homilija za liturgijsku godinu B (suradnici ŽV) i dr. fra Ivana Dugandžića “Osluškujući riječ”, zbirka homilija za liturgijsku godinu B.