Zagreb, (IKA) – Euharistijskim slavljem koje je u kapeli Ranjenoga Isusa u Zagrebu predvodio zagrebački pomoćni biskup dr. Vlado Košić počelo je 21. veljače obilježavanje Dana izdavačke kuće Kršćanska sadašnjost. Koncelebriralo je desetak svećenika koji su svojim radom i suradnjom povezani s KS-om. U Ranjenom je nekada Josip Turčinović imao svoje poznate nedjeljne mise i propovijedi, a sada se kapelica ispunila bivšim i sadašnjim djelatnicima i suradnicima KS-a. Misa je bila za pokojne utemeljitelje, suradnike, podupiratelje i prijatelje KS-a, a pjevanjem i sviranjem uzveličale su je s. Cecilija Pleša i s. Imakulata Malinka.

U propovijedi je biskup Košić podsjetio na utemeljitelje Kršćanske sadašnjosti – Josipa Turčinovića, Vjekoslava Bajsića i Tomislava Janka Šagi-Bunića – karizmatički trolist, kako ih je nazvao o. Bonaventura Duda, te rekao kako je nekada kao student hrlio na mise Josipa Turčinovića u kapelicu Ranjenoga Isusa. Povezujući misna čitanja o Noi i preobraženju iz Markova evanđelja s utemeljiteljima KS-a, biskup Košić kazao je kako ih se može usporediti s trojicom Isusovih učenika – Petrom, Jakovom i Ivanom – koji su s Isusom bili na Gori u trenutku preobraženja, jer su vjerom prihvaćali cjelokupan rad i zalaganje pri osnutku i radu Kršćanske sadašnjosti. Biskup Košić rekao je kako se trojicu utemeljitelja može usporediti s biblijskim patrijarsima, a Noinu gradnju korablje s osnivanjem Kršćanske sadašnjosti.

Na kolokviju u dvorani Vijenac u Nadbiskupijskom pastoralnom centru također se okupilo mnogo djelatnika, suradnika i prijatelja KS-a. U pozdravu je ravnatelj KS-a dr. Adalbert Rebić podsjetio kako je KS organizirao znanstvene simpozije u povodu 40 godina od izdavanja Zagrebačke Biblije i 40 godina od osnutka Kršćanske sadašnjosti. Rekao je kako KS i dalje djeluje na tragu onoga što je kardinal Franjo Šeper napisao u dekretu 22. veljače 1968. kojim je odobren rad te izdavačke kuće. Istaknuo je nova izdanja Biblije i Svetoga pisma Staroga i Novoga zavjeta. Podsjetio je posebno na dvojicu djelatnika Kršćanske sadašnjosti koji su preminuli prošle godine: Romana Turčinovića i Marijana Zidarića.

Zamjenik glavnoga urednika Kršćanske sadašnjosti mr. Stjepan Brebrić govorio je o izdavačkoj djelatnosti KS-a, njezinim uspjesima i zadacima. Godišnje izdaju oko 150 naslova, od kojih je 70-ak novih knjiga, a ostalo su ponovljena i popravljena izdanja. KS izdaje liturgijske i vjeronaučne knjige i priručnike, knjige za djecu, te više periodičnih publikacija među kojima su “Kana”, “Bogoslovska smotra”, “Nova prisutnost”, “Biblija danas”. U posebno vrijedna djela objavljena protekle godine uvrstio je sedmo popravljeno i dopunjeno izdanje “Dokumenata Drugoga vatikanskoga koncila”, “Uvod u Novi zavjet” Raymonda E. Browna i nedavno izašli “Enciklopedijski teološki rječnik”. Među knjigama koje KS namjerava izdati su prvi dio djela Marijana Valkovića i dio djela Janka Tomislava Šagi-Bunića, te ekumenski prijevod Staroga zavjeta.

Fra Bono Zvonimir Šagi, predsjednik Skupštine KS-a, izlagao je o temi “Kršćanska sadašnjost u službi pastorala”. Istaknuo je važnosti objavljenih djela koja pripomažu praktičnoj teologiji u pastoralnom radu, što je plod Drugoga vatikanskoga koncila. Upozorio je na probleme koje uzrokuju stalni pojedinci koji žele umanjiti rad i značaj KS-a.
Dr. Josip Grbac održao je predavanje “Kršćanska sadašnjost i pitanje sadašnjeg trenutka”, u kojem je osvijetlio ulogu KS-a u današnjem društvu, u kojem bismo mogli naći tri kategorije ljudi i njihova reagiranja. To su agnostik ili ateist, gorljivi kršćanin i formalni kršćanin, sve kršćanski intelektualci s kojima se je u radu susretala Kršćanska sadašnjost. No, metodologije tih triju kategorija nisu dobre jer dovode do relativizma, biti korak iza svoga vremena i ne dopustiti biti prorok svoga vremena. Dr. Grbac naveo je i protumačio pitanja sadašnjega trenutka: odgoj ljudi za etičke vrijednosti i neke društvene kreposti; odnos demokracije i vrijednosti; nasilje u društvu; svijet medija; čovjek ili razvoj; kako vratiti nadu u Hrvatsku; “moral ptičje gripe”.
Slijedila je kraća rasprava nazočnih i izlagača te druženje.