Zagreb, (IKA) – U prigodi spomendana bl. Alojzija Stepinca Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima priredilo je 12. veljače u svojim prostorijama na Tomislavovu trgu u Zagrebu tribinu “Ususret kanonizaciji”, posvećenu istoimenoj novoj knjizi Matije Maše Vekić. O bl. Alojziju Stepincu i njegovim vezama s Jeronimskim društvom u uvodu je govorio Petar Grgec, član uredništva HKD-a sv. Jeronima. Iz memoara Luke Perinića objavljivanih 1995/6. u časopisu Marulić pročitao je zapis o prosvjedu nadbiskupa Stepinca, na njegovu suđenju, protiv dokidanja HKD-a sv. Jeronima, a zatim i prisjećanje na okolnosti izlaska Stepinčeva robijaškog, lepoglavskog prijevoda Kempenčeva “Nasljeduj Krista” u jeronimskome izdanju (bez potpisa prevoditelja). Već iz tih epizoda jasno je, rekao je Grgec, koliko je HKD sv. Jeronima povezano s bl. Stepincem; jasno je također koliko Stepincu dugujemo kao Hrvati, a za vjernike Stepinac je u prvom redu martir – u izvornom smislu te riječi, tj. svjedok Kraljevstva Božjeg nasuprot navalama obogotvorene zemaljske moći, svjedok kojemu prethodnike možemo naći, primjerice, u Tomi Moreu ili Tomi Becketu, a prauzor, dakako, u Kristovu odolijevanju kušnjama Kneza ovoga svijeta.
Prof. Anka Ivanjek prikazala je ukratko knjigu Matije Maše Vekić – strukturiranu tropletno: od intervjua (Vladimir Stanković, Vladimir Tadić, Adalbert Rebić…), članaka o nekim zanimljivim događajima iz katoličkoga kulturnoga života u Hrvatskoj, te od napisa ususret priželjkivanome skorom proglašenju svetima ili blaženima nekih velikana svete Hrvatske (Alojzije Stepinac, Ante Antić, Ante Gabrić…) Marijana Ivanjek pročitala je iz knjige besjedu Joje Ricova o autorici, kao i tekst kardinala Tarcisija Bertonea o Stepincu u prigodi 10. obljetnice beatifikacije, a potom je o svojoj knjizi kazala riječ-dvije Matija Maša Vekić, uredotočivši se na naslovne članke, one koji se izravno odnose na bl. Alojzija Stepinca. Na kraju je pozvala nazočne da, kako je među njima bilo i vremešnijih ljudi, posvjedoče o svojem doživljaju kardinala Stepinca, pa i o možebitnim susretima s njim. Javilo se zanimljivih diskutanata, s raznolikim primjedbama: od želje da se kardinala likovno prikaže na oltarima što vjernije njegovu stvarnom liku, a što manje sladunjavo, do dirljivih prisjećanja na kardinalov sprovod.

.