Zagreb, (IKA) – Glas Koncila s nadnevkom nedjelje 15. veljače u naslovnom prilogu izvještava o jedinstvenom crkvenom skupu kardinala i predsjednika ili predstavnika biskupskih konferencija iz bivših komunističkih država Srednje i Istočne Europe koji su se na poziv zagrebačkog nadbiskupa i potpredsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija kardinala Josipa Bozanića o blagdanu Stepinčeva, okupili u Zagrebu da bi raspravljali o poslanju Crkve u Srednjoj i Istočnoj Europi, dvadeset godina nakon pada komunističkog sustava. Na taj se povijesni susret u komentaru osvrnuo Ivan Miklenić istaknuvši kako je upravo sudioništvo predstavnika Katoličke Crkve iz Istočne i Srednje ali i Zapadne Europe u svome predstavniku Mletačkom patrijarhu kardinalu Scoli kao i njihovo sudjelovanje u svečanoj misi u čast blaženika, potvrdilo činjenicu da “Stepinac nije samo veličina i svjetlo za hrvatski narod i za nekada komunistički dio Europe nego i za čitavu Europu, što onda znači i za čitav svijet”. “Nepokolebljivo držanje kardinala Stepinca na montiranom procesu, kao i njegovo principijelno i do mučeništva dosljedno afirmiranje vječnih kršćanskih vrijednosti nasuprot ideologijama nacionalsocijalizma, fašizma i komunizma, svjetlo je koje je uvijek potrebno a osobito u okolnostima sadašnjih magla i oblaka kao ostataka komunističke ideologije, politike i mentaliteta i njihovih posljedica u bivšim komunističkim državama” – zaključio je Miklenić te dodao: “Ako suvremeno hrvatsko društvo i suvremena Europa žele izgrađivati uvjete za slobodu, dostojanstvo i pravi napredak suvremenih ljudi onda moraju dopustiti da im i Stepinčevo svjetlo obasjava put.” Uz ovogodišnju proslavu Stepinčeva list je prenio ugođaj i poruke odaslane s misnih slavlja tijekom trodnevne priprave uoči blagdana, koju su uz mnoštvo vjernika predvodili pomoćni zagrebački biskupi. Objavljen je i intervju s povjesničarom dr. Miroslavom Akmadžom, poznatom po višegodišnjem znanstvenom istraživanju i objavljivanju tekstova o odnosu komunističkih vlasti prema Katoličkoj Crkvi. U razgovoru s novinarom Tomislavom Vukovićem, upitan da pojasni ulogu Josipa Broza Tita u postupanju prema Stepincu, dr. Akmadža je odgovorio: “Treba znati da se nijedan postupak prema Stepincu nije smio dogoditi bez Titova znanja. Tito je u Stepincu vidio jedinoga dostojnog protivnika u zemlji te je tražio najprikladniji način da ga se riješi. On je osobno donio odluku o suđenju Stepincu.” Govoreći pak o reakciji jugoslavenskih vlasti na sve veći Stepinčev ugled, što ga je nakon smrti zadobivao u svim vjerničkim slojevima sugovornik Akmadža je izdvojio samo neke od mjera koje su poduzimane protiv blaženikova štovanja i veličanja zaključivši da su se vlasti više bojale Stepinca mrtvoga nego živoga!
Uz redovito praćenje najaktualnijih događaja Crkve u svijetu od kojih se izdvaja članak Darka Grdena o slučaju nedavno preminule Eluane Englaro koji je na noge podigao čitavu talijansku javnost, prilozima su popraćeni i događaji koji su prošloga tjedna obilježili Crkvu u Hrvata. Dopisnici lista izvještavaju tako o svečanome proslavljanju Dana posvećenog života diljem domovine, Angelina Tadić piše o 1037. Festi sv. Vlaha u Dubrovniku, Irena Popovački bila je na zagrebačkom predstavljanju biblioteke “Hrvatska katolička baština 20. stoljeća”, a prilogom je popraćena i proslava blagdana zaštitnika Kotorske biskupije sv. Tripuna i 1200. obljetnica prijenosa njegovih relikvija u Kotor. Uz reportažu u kojoj se ovoga tjedna čitatelje upoznaje sa župljanima župe sv. Franje Asiškoga u Velikom Bukovcu kraj Varaždina novinar Vlado Čutura u povodu Dana bolesnika posjetio je jedini Centar za odgoj i obrazovanje srednjoškolske dobi osoba s invaliditetom u Hrvatskoj, smješten u zagrebačkoj Dubravi, te je predstavio njegove korisnike, djelatnike i njihov rad.
“Narod nije izgubio svoj ponos” prilog je objavljen u rubrici “Susret” a u njemu je Brankica Lukačević predstavila 34-godišnjeg župnika župe sv. Ivana Krstitelja u Bijelome Brdu kraj Dervente Željka Marića koji je s čitateljima podijelio iskustvo služenja u toj maloj povratničkoj zajednici, nakon iskustva rata i opustošenosti.
“Tko može biti kum ili kuma na krstu ili potvrdi?” – pitanje je koje vrlo često postavljaju i pastoralni radnici i vjernici laici, a iscrpni odgovor u članku pod naslovom “Kumstvo – crkvena služba” donosi stručnjak za crkveno pravo dr. Matija Berljak.