Rijeka, (IKA) – Treći redovni sastanak Županijskoga stručnog vijeća vjeroučitelja osnovnih i srednjih škola u ovoj školskoj godini održan je 7. veljače u Nadbiskupskom domu u Rijeci, izvijestio je Ured za odnose s javnošću Riječke nadbiskupije. Glavna tema susreta bila je javna rasprava o prijedlogu Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma (NOK-a). Cilj je programa ujednačavanje kompetencija u javnom školstvu u zemljama EU. NOK je sačuvao već postojeći položaj konfesionalnog vjeronauka u školi koji zadovoljava sve uvjete OSC-a i Vijeća Europe, te je priznat kao jedno od najboljih rješenja u Europi. Novost koji predviđa NOK uvođenje je novog predmeta kao alternative za učenike koji se ne odluče za konfesionalni vjeronauk.
Susret je započeo predavanjem mr. Anđele Jeličić na temu “Sv. Pavao i njegovo tretiranje pojma karizma”. Kao uvod u javnu raspravu o NOK-u, svoja iskustva iz nacionalnih i inozemnih stručnih skupova iznijeli su viši savjetnik odjela za odgoj i obrazovanje prof. Tomislav Tomasić, tajnica Katehetskog ureda Riječke nadbiskupije s. Katarina Saganić i voditelji Županijskih stručnih vijeća Arsen Badurina i Dajna Jogan Linić. Tom su se prigodom stručnom vijeću pridružili i vjeroučitelji Krčke biskupije s predstojnikom Katehetskog ureda mr. Antonom Peranićem, koji je vjeroučiteljima izložio kratki prikaz stanja vjeronauka u školama u nekim zemljama Europske unije. Na skupu je bio nazočan i predstojnik riječkoga Katehetskog ureda mons. Josip Šimac.
Hrvatska biskupska konferencija prihvatila je NOK-om predviđenu alternativu vjeronauku uz uvjet izmjene naziva Religijska kultura. Ipak, ostaju brojna nerazriješena pitanja poput predavača, programa, ciljeva i metoda. Predavači na Županijskom vijeću istaknuli su upitnost kompetentnosti predavača koji ne pripada religiji o kojoj govori te postavili u pitanje autentičnost takvog predavanja. Vidljivo je da je alternativni predmet postavljen kao mogućnost upoznavanja drugih religija i kultura, te da se na taj način želi unutar javnog školstva osigurati prostor za postavljanje temelja suživota i dijaloga. Međutim, u kontekstu globalnih događanja u Europi, svi vjernici, a na poseban način vjeroučitelji, moraju s osjetljivošću pristupiti ovakvim koracima za koje postoji opravdana sumnja da vode u sinkretizam i gubitak vjerskog i etičkog identiteta, upozorili su sudionici. Ideja o izjednačavanju kompetencija, koja svoje uporište traži u iskustvima europskih zemalja, te teži izjednačavanju s njima, postaje upitna ako istaknemo činjenicu da u pojedinim zemljama EU (primjerice Italiji) ne postoji školski predmet kao alternativa vjeronauku, a niti u jednoj zemlji EU-a ne pronalazimo alternativu pod nazivom Religijska kultura.
Svi prijedlozi i primjedbe na prijedlog NOK-a mogu se uputiti katehetskim uredima ili agenciji za odgoj i obrazovanje do kraja javne rasprave, 2. ožujka.