Zagreb, (IKA) – Bogoslovska smotra (br. 4/2008.), časopis koji izdaje Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a izlazi četiri puta godišnje, i u novom broju sadrži izvorne znanstvene radove s područja teoloških i teologiji srodnih područja koja se bave religijskom problematikom općenito i kršćanskom napose. „Duh prebiva u Crkvi” izvješće je o XII. Redovitoj biskupskoj sinodi „Riječ Božja u životu i poslanju Crkve” održanoj u Rimu (listopad 2008.), na kojoj se promišljalo o tome kako „Duh prebiva u Crkvi”. Tematski je broj posvećen najvećim dijelom promišljanjima enciklike „Fides et ratio” u povodu desete obljetnice njezina objavljivanja, čemu su svoje radove posvetili Peter Huenermann (Teološki fakultet Tuebingen) pod naslovom „Fides et ratio – nekoć i sad)?!), a u kojem autor zaključuje da „nakon više od stotinu godina enciklika Fides et ratio postavlja iznova pitanje o odnosu teologije i filozofije, zaključivši da su odnos posljednji put obrađivali Lav XIII. 1879. i Ivan Pavao II. koji je preuzeo nauk Lava XIII., ali stavljajući nove odlučujuće naglaske da treba razlikovati vjeru i mišljenje, koji se doduše istodobno i prožimaju. Bez mišljenja vjera je ništa, kaže Augustin. Članak donosi najprije pregled enciklike, potom opisuje stajalište Lava XIII. i karakterizira zaključno ono „sada” vjere i razuma prema Ivanu Pavlu II.
Nedjeljko Ante Ančić (KBF, Split) iznosi pak neka promišljanja o enciklici prigodom njezine desete obljetnice za koje kaže da obuhvaćaju samo neke odabrane tematske vidove toga inače vrlo složenog i slojevitog teksta, te podsjeća najprije na crkvene i kulturološke razloge koji su dali poticaja izradi enciklike o odnosu vjere i razuma.
S odmakom od deset godina od njezina objavljivanja, o enciklici Fides et ratio razmatra i Tomislav Ivančić (KBF, Zagreb). „Enciklika je upućena biskupima, teolozima i filozofima. Filozofi s obzirom na nju imaju dvostruki problem: prvo, ona nedovoljno vrednuje novija filozofska istraživanja, a drugo, ona preveliku moć daje razumu kojega filozofi smatraju slabim”, razmišlja između ostaloga.
Prilog o Janku Obreškom, profesoru na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu od 1937. do 1969., u prigodi 40. obljetnice smrti, piše Adalbert Rebić. Mistici i kršćanskoj nadi posvećeno je također nekoliko izvornih znanstvenih radova. Ivica Raguža (KBF, Đakovo) u članku „Mistična forma mišljenja suvremene filozofije religije i mistike Ivana od Križa” promišlja i istražuje odnose suvremene filozofije religije i mistike Ivana od Križa, u kojem tumači određenost mistike dvjema temeljnim dimenzijama „via negativa” i „via affirmativa”, koje, prva, ističe radikalnu različitost između Boga i čovjeka, a druga naprotiv naglašava prisutnost, sjedinjenje i zajedništvo s Bogom.
Članak Jakova Mamića (KBF, Zagreb) o ulozi nade u ostvarivanju Božje prisutnosti (biti u prisutnosti – zov nade) istraživanje je uloge „nade” u ostvarivanju duboke najprije ljudske, a potom kršćanske potrebe da „živimo u Prisutnosti”, čije značenje pisano velikim slovom tumači kao objašnjenje stvarnosti različitoj od čovjeka i svega stvorenoga: ona je Bog, kaže između ostaloga u članku kojem je cilj da se dođe do cjelovitog odgovora na tri bitne razine ljudskog bića. O „Modelima i antimodelima u učeništvu u Mt 2, 1 – 12″ piše Ivica Čatić (KBF, Đakovo), a u svom preglednom članku autor uočava kontrapoziciju pojedinih skupina likova u tom odlomku Matejeva evanđelja s obzirom na njihov stav prema novorođenom Mesiji. Tematski različit od većine teoloških radova u ovom broju je rad Petra Bašića (KBF, Zagreb) o ne-kašićevim dijelovima u Kašićevu prijevodu Svetoga pisma. S obzirom da je Kašićev prijevod prvi cjelovit prijevod Svetoga pisma na hrvatski jezik, pripada mu jedinstveno mjesto među hrvatskim biblijskim prijevodima, te ističe između ostaloga kako je u Kašićevu kritičkom izdanju prijevoda Svetoga pisma naznačeno koji tekstovi nisu Kašićevi, tj. koje su dodali prepisivači. No još se nitko nije pozabavio time tko su bili ti prepisivači i koliko su se, u tim dodatcima uspjeli prilagoditi Kašićevu jeziku. Smotra još donosi i rad s. Rebeke Anić (IDZ „Ivo Pilar”, Split), koja se u svom članku bavi spolnim razlikama u religioznosti pod vidom obrazovanja. Na kraju je izlaganje na predstavljanju VII. dopunjenog i popravljenog izdanja Dokumenata II. vatikanskog koncila u izdanju „Kršćanske sadašnjosti”, održanom u lipnju prošle godine u Zagrebu, na kojem su govorili kardinal Josip Bozanić, zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, Željko Tanjić (KBF, Zagreb), Aldo Starić (KS, Zagreb).