Zagreb, (IKA) – Novinsko-izdavačka kuća Glas Koncila predstavila je jedanaest knjiga novopokrenute biblioteke “Hrvatska katolička baština 20. stoljeća” u četvrtak 5. veljače u dvorani Vijenac Nadbiskupskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Cilj novopokrenute biblioteke je da u suvremenom proučavanju, valorizaciji i popularizaciji niza autora koji su obilježili svoje doba i ostavili iza sebe trajne tragove, osvijetli njihovu važnost, ulogu i mjesto u duhovnoj tradiciji našega naroda i Crkve 20. stoljeća. U određenom smislu ta je biblioteka dijelom komplementarna velikoj ediciji Matice hrvatske Stoljeća hrvatske književnosti.

Pokretanjem biblioteke Glas Koncila želi omogućiti čitateljima da na jednom mjestu pronađu najvažnije naglaske djelovanja i stvaranja ljudi koji su se zauzimali za dostojanstvo čovjeka, kršćanina i umjetnika. Protekle tri godine objavljeno je jedanaest knjiga: “Na Goru Gospodnju” Petar Grgec, “O lijepoj umjetnosti” Antun Mahnić, “Život i duh” Drago Ćepulić, “Duh umjetnosti” Ton Smerdel, “Um i umjetnost” Rajmund Kupareo, “Katolicizam, kultura i politika” Petar Grgec, “Vjera, filozofija i umjetnost” Đuro Arnold, “Katolicizam i kultura” Ivo Ledić, “Izazov kršćanskog humanizma” Ilija Jakovljević, “Društveno-socijalne misli” Bonifacije Perović i “Suvremene spasonosne misli” Ivan Evanđelist Šarić. U biblioteci “Hrvatska katolička baština XX. stoljeća” u pripremi su za 2009. godinu knjige o Ljubomiru Marakoviću, Jurju Šćetincu, Milanu Ivšiću, Nedjeljku Subotiću i Urbanu Taliji.
Na predstavljanju biblioteke zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je kako je pokretanjem te biblioteke vraćen dug prema povijesti, ali i lijek protiv zaborava. Identitet govori kome mi pripadamo, jer identitet je pripadnost. Oni koji pripadaju nekome imaju baštinu, odgovorno se odnose prema njoj, znaju je čuvati, graditi i predstavljati. To je i naš zadatak. Mi smo svjesni prošlosti koja je iza nas, ali željeli bismo biti još više odgovorno svjesni sadašnjosti, rekao je kardinal. Nadalje, podsjetio je kako čovjek mora biti svjestan i ponosan na ono što ima. Stoga je upravo samo vrijeme tog pojašnjavanja. To trebamo svi prihvatiti s odgovornošću, trebamo znati što nam je činiti i raditi uporno, ustrajno, ne posustati, upozorio je kardinal Bozanić, jer danas možemo reći da je naš medijski prostor sve zatvoreniji i sve isključiviji. Zbog toga je potreban dijalog, jer tu zatvorenost i isključivost možemo osloboditi odgovornim, pouzdanim i samosvjesnim dijalogom i tolerancijom. Čini se da se, osobito u mladim generacijama, osjeća nezadovoljstvo, no ja sam optimistički otvoren prema onome što dolazi. Stoga svi koji smo svjesni da treba pružiti i pomoći nemojmo stati, idimo dalje, zaključio je kardinal Bozanić.
Uime nakladnika Glasa Koncila ravnatelj vlč. Nedjeljko Pintarić izrazio je radost zbog ovog izuzetnog crkvenog i kulturnog događaja predstavljanja prvih jedanaest knjiga biblioteke “Hrvatska katolička baština 20. stoljeća”. Podsjećajući na riječi pape Ivana Pavla II. o prenošenju kulture, vlč. Pintarić istaknuo je kako istinsku kulturu može stvoriti komunikacija u čijem je središtu dostojanstvo ljudske osobe, sposobnost da pomaže suočavanju s velikim upitnicima ljudskoga života, zauzetost u časnom služenju općem dobru, te pozornost na životne probleme. Na tom su području potrebni radnici koji će nadahnuti vjerom znati biti tumači današnjih kulturnih instanci, zauzimajući se da vrijeme ne žive kao gubljenje, nego dragocjeno vrijeme za traženje istine, i za razvoj zajedništva među osobama i narodima. Hrvatski narod u svojoj je povijesti imao takve ljude. Živio je u vremenima koja su bila nesklona njegovu istinskom razvitku, a takvi su ljudi bili iskra nadanja i čežnje za vlastitim identitetom, napretkom i stvaranjem kulture, poveznice među svim ljudima. Na tome tragu i Glas Koncila na svojim stranicama već desetljećima gaji takav duh, i stoga je prihvatio poticaj idejnog osnivača biblioteke mr. Božidara Petrača. Pintarić je podsjetio kako je sam projekt 15. veljače 2006. godine predstavljen kardinalu Bozaniću, a potom je u tijeku tri godine izniklo jedanaest knjiga koje predstavljaju uistinu plod višegodišnjeg rada urednika Petrača, kao i ostalih suradnika, rekao je Pintarić.
Urednik biblioteke Božidar Petrač podsjetio je kako u našoj baštini nalazimo desetke i desetke hrvatskih intelektualaca čije se svjedočanstvo ne smije izgubiti. U njihovim djelima nalazimo obilje poticaja koji nas obvezuju na njihovo otkrivanje, na iznalaženje novih putova, i novih načina istraživanja vrednota koje su nam oni svojim djelom, životom, svjedočenjem ostavili. Petrač je istaknuo kako je neposredan razlog pokretanja biblioteke bila spoznaja da nam u vrednovanju dometa katoličke misli nedostaje sustavnosti. Nije više dovoljno s vremena na vrijeme sjetiti se kojeg zaboravljenog ili prešućenog kršćanskog djelatnika, kad znamo da je na rubu interesa, na marginama današnje kulturne komunikacije ostao jedan cjelokupni odjeljak hrvatske duhovnosti, duhovnosti hrvatskoga katoličkoga nadahnuća. Ne samo da je zaboravljeno, prešućeno, nego nije ni pročitano. Znano je da su nakon 1945. hrvatski katolički intelektualci bili posve isključeni iz javnog života, mnogi su osuđeni na zatvore i ubijeni, a znamo da su obilježili različita područja društvenoga života. Njihov ih je katolicizam s jedne, a hrvatstvo s druge izbacilo iz naše kulturne memorije uz češća krivotvorenja njihovih djela i životopisa. Stoga je nužno i naša biblioteka želi sustavno, objektivno i cjelovito predstaviti laike i klerike koji su u određenim razdobljima praktički dominirali javnom kulturnom scenom, ostavivši neporeciv trag u mnogim disciplinama i područjima našega javnog života, istaknuo je Petrač.
Jedan od priređivača dr. Daniel Miščin, govoreći o razlozima iznošenja na svjetlo dana autora i njihovih djela, istaknuo je kako je njihov doprinos i na globalnoj razini velik, stoga si moramo posvijestiti da i u hrvatskom intelektualnom biću ima onih koji mogu stati uz bok mnogih europskih intelektualaca.
Akademik Dubravko Jelčić podsjetio je kako je govor ovih hrvatskih katoličkih intelektualaca bio istina koja je smetala ideološkom totalitarizmu. Možda smo malo zakasnili s njihovim upoznavanjem, istaknuo je akademik, no upozorio je da nam oni i danas poklanjaju i ukazuju na vrijednosti koje moramo slijediti.
Predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić izrazio je žaljenje da naše škole ni danas ne daju mogućnost upoznati te intelektualne velikane. Stoga je naše pravo da se veselimo ovim knjigama, da ih smatramo velikim korakom prema samospoznanju, da se nadamo da ta biblioteka neće nestati i da će neka od tih djela ući u nastavni program škola kako nad tim djelima ne bi visjela kazna koja je bila nad njihovim autorima.

.