Istina je prava novost.

Na esperantskome kongresu o ekumenskom hodu u Zagrebu

Susret u Češkoj bio je u znaku jubileja, 50 godina od održavanja prvoga Ekumenskog esperantskog kongresa u Limburgu na što je u predavanju podsjetila potpredsjednica Međunarodne udruge katoličkih esperantista Marija Belošević.

Podebrady, (IKA) – U češkom gradu Podebradyju od 6. do 14. kolovoza održan je 22. ekumenski esperantski kongres, a u sklopu njega i 70. kongres katolika esperantista, te 68. kongres esperantista članova više protestantskih denominacija. Kongres je bio u znaku jubileja, tj. 50 godina od održavanja prvoga Ekumenskog esperantskog kongresa 1968. godine u Limburgu.
Uz jubilej, osvrt na ekumenski hod esperantista dala je potpredsjednica Međunarodne udruge katoličkih esperantista Marija Belošević. Svijest o važnosti ekumenizma, ali i ulozi esperanta prisutna je osobito među katolicima esperantistima od početka prošloga stoljeća. Francuski svećenik Emil Peltier (1870-1909.) isticao je da „esperanto nije samo most među narodima i kulturama, već i među kršćanima”. Glasilom „Espero Katolika” koje je utemeljio 1903. promicao je ideju ekumenizma. I Max Josef Metzger (1887-1944.) bio je promicatelj ekumenizma i esperantist. Ideja za prvi kongres nastala je u ozračju Drugoga vatikanskoga koncila upravo u okviru katoličke esperantske udruge.
Tijekom kongresa Belošević je održala i predavanje o ekumenskim temama u Katekizmu Katoličke Crkve i dokumentima Drugoga vatikanskog koncila, te ekumenizmu pokoncilskih papa s posebnim osvrtom na papu Franju.
Povijesni pregled ekumenskog hoda zagrebačkim crkvama u okviru Molitvene osmine za jedinstvo kršćana predstavio je Krešimir Belošević. Osim samoga hoda, ukazao je i na neka važnija izdanja ekumenske tematike, kao i na zastupljenost ekumenskih tema u katoličkim glasilima, poglavito „Glasu Koncila”. Spomenut je i prinos pojedinih hrvatskih teologa širenju ekumenske misl, osobito Tomislava Šagi Bunića i Ivana Goluba. Uz to predavanje bila je priređena i foto-izložba koja je na zoran način pokazala dio živosti ekumenskog djelovanja u Hrvatskoj.
Sudionici kongresa imali su prilike vidjeti i još tri izložbe iz Hrvatske. Izložbom „Skriveno blago” predstavljen je Muzej sv. Frane i knjižnica samostana franjevaca konventualaca u Šibeniku. Hrvatska kulturna baština na UNESCO-vim listama predstavljena je izložbom autorskih fotografija desetak članova Hrvatskoga esperantskog saveza, a slično je bila koncipirala i izložba hrvatskih poštanskih maraka koje je ustupila Hrvatska pošta.
Predstavljena su i izdanja na esperantu „Divlji konj” Božidara Prosenjaka, molitvenik posvećen sv. Antunu Padovanskome, te prvo pjevanje „Judite” Marka Marulića.
Jedan od 22 ekumenska esperantska kongresa, onaj 15. po redu 2001. godine održan je u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati. Na ekumenskom planu svake godine se tijekom Svjetskog esperantskog kongresa održava ekumenska molitva i susret kršćana esperantista, a valja spomenuti i zajedničke izdavačke projekte poput molitvenika i pjesmarice „Adoru” i Biblije.

.