Zagreb, (IKA) – U Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati započela je 8. siječnja s radom zimska katehetska škola za vjeroučitelje u osnovnim školama. Organizator škole s temom “Procesi učenja i vrednovanja u vjeronaučnoj nastavi” je Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta RH i Agencijom za odgoj i obrazovanje.
Otvorenju škole nazočili su kao izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić, predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju đakovačko-osječki pomoćni biskup Đuro Hranić, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Vinko Filipović, savjetnici za vjeronauk pri Agenciji, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK dr. Ivica Pažin, profesori katoličkih učilišta te vjeroučitelji i vjeroučiteljice iz cijele Hrvatske.
Dr. Pažin u pozdravu je podsjetio kako se vjeronauk ne može promatrati samo kroz ocjenjivanje, no u većem dijelu ostaje se samo na tome, tj. uči se i poučava ono što se može ispitati. No, percepcija znanja danas nije ista onoj prije sto godina, stoga su i predavanja ove katehetske škole prigoda dati odgovor na mnoga pitanja, a pedagoške radionice su prigoda primijetiti promjene koje se od nas očekuju, istaknuo je dr. Pažin.
Sudionike škole uime suorganizatora pozdravio je prof. Filipović. Istaknuo je važnost ovakvih susreta na nacionalnoj razini, koji osim svoje široke dimenzije, postižu mnoge efekte koji oni koji ne sudjeluju ne mogu u potpunosti dokučiti, te poručio kako se u hrvatskom školskom sustavu vjeronauk više ne stavlja u pitanje. No, budući da živimo u vremenu kada različiti katastrofičari žele poslati mladima negativne poruke, važno je da naša djeca trebaju pozitivnu poruku, vjeru u ono što rade, treba ih uvjeriti da ih učenje i pozitivni odnos prema životu izvode na pravi put. U tome je velika uloga upravo vjeroučitelja u cjelokupnom odgojnom procesu učenika, i to od nižih razreda osnovne, do završnih razreda srednje škole, istaknuo je prof. Filipović te najavio kako će se u Agenciji u svrhu potpore vjeroučiteljima uskoro zaposliti i peti savjetnik za vjeronauk.

Uime domaćina Zagrebačke nadbiskupije, biskup Košić istaknuo je važnost teme katehetske škole koja stavlja naglasak na proces učenja i vrednovanja. Istaknuo je usporedbu s blagdanom Bogojavljenja, gdje susrećemo svećeničke glavare koji imaju znanje, ali šute; Heroda koji ne zna, ali ima one koji znaju, ali ne provode to znanje, te naposljetku mudrace malih spoznaja koji ih proširuju te nakon poklona Isusu pronose tu spoznaju. Stoga je biskup Košić poželio vjeroučiteljima da poput mudraca i oni budu oni koji uče, ali i koji su to stečeno znanje spremni prenositi drugima, posebno djeci i mladima.

Otvarajući rad Škole, biskup Hranić izrazio je radost da se posljednjih godina na katehetskim školama obrađuju i katehetsko-pedagoške teme. To je znak dozrijevanja. Naime, prvih desetak godina od uvođenja školskoga vjeronauka mnogo se energije ulagalo u temeljnu teološko-katehetsku formaciju vjeroučitelja, u stvaranje sustava stručne i duhovne formacije, u kristaliziranje ujednačenih smjernica za rad i djelovanje, te nastojanje da se zadovolje kriteriji školskoga sustava. Sada smo došli do razine da u svemu možemo i trebamo pratiti razvoj školskoga sustava u Hrvatskoj, te da možemo i trebamo davati doprinos njegovoj kakvoći, a to je moguće i to se ostvaruje, među ostalim, i kroz trajno obrazovanje koje nas osposobljava za kakvoću i razinu doprinosa u našim učionicama i zbornicama, rekao je biskup Hranić te podsjetio kako naš model konfesionalnog vjeronauka budi interes ne samo malobrojnih reakcionarnih ili pak libertinističkih u zemlji i njihovih saveznika izvan nje, nego i pozornost mnogih ozbiljnih prosvjetnih, stručnih i znanstvenih krugova, koji analitički i studijski prate globalna idejna i duhovna strujanja i različite modele vjerskog odgoja u školi te razvoj suvremenih demokracija i školstva u njima. Na temelju analize različitih iskustava u Europi, naš model konfesionalnoga vjeronauka u školi postiže visoke ocjene i podršku kao jedan u sebi zdrav i stabilan model koji daje doprinos postignuću zadaća ciljeva školstva, te učeničkih kompetencija u izgradnji cjelovite ljudske osobe, te modernog stabilnog multikulturalnog višestruko u sebi prosperitetnoga društva, rekao je biskup Hranić.
Kratko se osvrnuo i na alternativni konfesionalnom vjeronauku. Istaknuo je kako ne treba podlijegati pomodarstvu nekakvog nedefiniranog multikulturalizma u kojem se zanemaruje i gubi kulturni, nacionalni i vjerski i svaki drugi identitet učenika, a onda i čitavoga društva. Naravno da s posebnom pozornošću promatramo pretpostavke alternativnog predmeta konfesionalnom vjeronauku kojim se, čini se, otvara put ne samo tehničkoj alternativi konfesionalnom vjeronauku nego i strateškoj alternativi cjelokupnog vlastitog odgojno-obrazovnog sustava i njegovih dosadašnjih temeljnih usmjerenja. Željeli bismo stoga pridonositi ostvarivanju velike i zahtjevne zadaće na doradi te trajnom usavršavanju dosadašnjeg hrvatskog odgojnog i obrazovnog sustava. Kao Crkva duboko smo svjesni da pohvalne prosudbe europskih katehetičara i drugih stručnjaka na području školstva o konfesionalnom modelu vjeronauka u Hrvatskoj ne bi bile moguće da vjeronauk nije bio ugrađen u baš takav model hrvatskoga školstva kojega imamo i koji je svojom kvalitetom i temeljnim usmjerenjima izgrađivao identitet hrvatskoga čovjeka, potvrđivao njegovu vrijednost, te promicao njegovu uljudbu i kulturu, rekao je biskup Hranić.