Zagreb, (IKA) – Na svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja, svečano misno slavlje u zagrebačkoj katedrali predvodio je zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić. U homiliji je istaknuo da se svi ljudi trebaju pokloniti Kristu i da vjera u Isusa Krista nije samo za neuke pastire nego i učene mudrace. To drugim riječima znači da je moguće jedinstvo vjere i razuma – kako je još sluga Božji papa Ivan Pavao II. pisao u svojoj enciklici Fides et ratio. Potrebna je dakle i vjera, ali i razum, da bi se došlo do Boga. Kad bi se više razuma unosilo u vjeru, bili bismo pošteđeni proizvoljnosti i poplave raznih vidjelaca, nazovi mistika i samozvanih proroka koji o svemu imaju što reći, a često tako malo poznaju i razumiju Riječ Božju, istaknuo je biskup Košić. Kad bi se i u hrvatskoj javnosti više uvažavalo kršćane intelektualce, slika o Crkvi i vjernicima bila bi daleko pozitivnija. Međutim, uvijek je nekima stalo da se ušutka vjernike-znanstvenike ili da ih se prikaže iracionalnima, budući da se teško oduprijeti njihovoj argumentaciji, rekao je biskup te upozorio kako se danas s pravom pitamo: jesu li vjernici ponovno postali građani drugoga reda u ovoj našoj zemlji Hrvatskoj? Dobro pamtimo vremena – nisu tako davna, podsjetio je biskup, kada je katolicima bilo zabranjeno javno nastupati, kada nam se kao vjernicima uskraćivalo pravo na mišljenje i javno argumentiranje svoga stava. Danas doduše nitko neće reći da bi vjernike trebalo marginalizirati – jer svi smo jednaki pred Ustavom, ali se sve čini, na drugoj strani, da im se uskrati javna riječ ili da ih se prikaže pomalo čudacima i lišenima razumske argumentacije. U zemlji u kojoj je kulturu, a to znači i znanost i umjetnost, stoljećima čuvala i njegovala Crkva, taj pomodni trend za koji znamo odakle dolazi, neće donijeti ništa dobra našemu narodu. Današnji nam dakle blagdan pred oči stavlja vjernike – mudrace, današnjim riječima rečeno: znanstvenike koji su bili Bogotražitelji i Bogonalazitelji te i nas danas potiču da damo prostora znanosti i ljudima od znanja i mudrosti da kao vjernici istražuju i na taj način pridonose boljem životu naroda i čovječanstva. To nisu ljudi margine, njih treba cijeniti, ali i moliti se za njih da svoje znanje i istraživanje – na temelju etičkih normi – usmjere dobrobiti sveukupne ljudske zajednice, rekao je biskup te podsjetio kako se vjernici intelektualci trebaju izboriti za pravo javnosti, upravo svojim vjerničkim nesebičnim zalaganjem za opće dobro.

Vezano uz drugu temu, biskup Košić podsjetio je kako su predstavnici pogana, mudraci s Istoka, tj. izvan Izraela – tražili i pronašli Mesiju i poklonili mu se, a Židovi su ostali slijepi za njegovu zvijezdu. Ova univerzalnost spasenja, koja se pokazuje već pri samom rođenju Sina Božjega u ovaj naš ljudski svijet, govori o tome da je Bogu svaki čovjek i svaki narod drag. Često se tako u povijesti događalo da su se neki narodi proglašavali izabranima, a onda su doživjeli da su im se svi njihovi veliki planovi srušili i propali, jer su bili oholi, upozorio je biskup, te podsjetio kako smo mi danas “novi Izrael, izabrani narod Božji”, jer smo Crkva, zajednica spašenih. No, ne smijemo ostati zatvoreni u sebe, u samodostatnosti. Pitanje na koje moramo iskreno odgovoriti je: jesmo li mi sami Božja epifanija, Bogojavljenje? Pronosimo li mi svojim životom Božju prisutnost na zemlji? Mi smo Bogojavljenje ako smo ustrajni u zalaganju za čovjeka, u brizi za mir među ljudima i narodima, u borbi protiv siromaštva, protiv ugnjetavanja nazovimo ga tako “malog čovjeka” kojeg se iskorištava kao neplaćenog radnika, kojemu se uskraćuju osnovna prava na rad i odmor, kojemu se gazi njegovo ljudsko dostojanstvo, rekao je biskup Košić te posebno istaknuo važnost pitanja poput zauzimamo li se za prava pojedinaca ali i za prava obitelji, promičemo li ne samo pravedne zakone nego i dobre odnose u vlastitoj obitelji, dobre odnose sa svojim bližnjima na i u maloj i u velikoj društvenoj obitelji? Veoma je važno danas također štititi djecu i mlade koje sve više zapljuskuju razna zla čija je očita posljedica porast nasilja među njima, te dodao kako je prevažno i pitanje, posvajamo li i promičemo li temeljne moralne vrijednosti koje su stup našega društva ili nam je to nevažno.

Biskup Košić sve je preporučio zagovoru Svetih mudraca, kako bi molili za kršćane, da priznaju mudrost, znanje i razum, da prihvate znanstvenike i intelektualce, ali da im i pomognu da svoje znanje iskoriste na dobro čovjeka, da današnjem hrvatskom čovjeku pridignu životnu nadu. Pomozite nam svima da prihvaćamo sve ljude kao svoju braću i sestre, ali da smo svjesni kako nema budućnosti nikojemu, pa tako ni našem hrvatskome narodu, bez izgrađivanja društva na čvrstim temeljima poštovanja čovjeka, obitelji, zaštite djece i mladih, promicanju moralnih vrijednosti i njegovanja vlastitoga identiteta. Molite se za nas da mi današnji kršćani budemo Bogotražitelji i Bogonalazitelji prije svega u služenju zajednici, na osobit način najpotrebnijima – bolesnima, invalidima, oštećenima u ratu, zakinutima za osnovna prava čovjeka, radnika. Posebno nam pomozite i svojim primjerom nas nadahnite da s vama uvijek slijedimo Krista Gospodina, jedinu pravu zvijezdu vodilju na našem životnom putu, rekao je na kraju propovijedi biskup Košić.