Zagreb, (IKA) – Pošto je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH 2. prosinca o. g. na svojim mrežnim stranicama objavilo početak javne rasprave o “Prijedlogu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma (NOK-a) za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi”, s najavom da će rasprava trajati do 31. siječnja 2009., Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u organizaciji Katedre religiozne pedagogije i katehetike i Katehetskoga instituta, uključio se u javnu raspravu o Prijedlogu NOK-a, kao jednoga od temeljnih dokumenata za aktualnu reformu hrvatskoga predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgojno-obrazovnog sustava, te je 10. prosinca sazvao trosatnu javnu raspravu za 20. prosinca na KBF-u u Zagrebu.

U raspravi je sudjelovalo više od 30 osoba raznih profila (dio pročelnika katedara, više sveučilišnih nastavnika, posebice teologa i teologinja katehetičara, sa zagrebačkoga i drugih teoloških fakulteta, zatim mons. dr. Đuro Hranić, pomoćni biskup đakovačko-osječki i predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK, akademik Vladimir Paar, istaknuti sudionik u ostvarivanju sadašnje reforme hrvatskoga školstva na tragu HNOS-a iz 2005., te stanovit broj ravnatelja i vjeroučitelja učilišnih mentora, dugogodišnjih suradnika KBF-a u Zagrebu u ostvarivanju hospitacijskih obveza za studente teološko-katehetskoga i filozofsko-teološkoga studija).

Nakon pozdravnih govora prof. dr. sc. Alojzija Hoblaja, pročelnika Katedre religiozne pedagogije i katehetike, predstojnika Katehetskog instituta KBF-a i glavnog pokretača javne rasprave, te dekana KBF-a prof. dr. sc. Josipa Oslića i mons. dr. Đure Hranića, uvodna su izlaganja u raspravu održali dr. sc. Josip Baričević, dugogodišnji profesor, ravnatelj i predstojnik Katehetskoga instituta KBF-a, i akademik Vladimir Paar, profesor fizike na PMF-u u Zagrebu i donedavni član Vijeća za Nacionalni kurikulum. U raspravi je osobnim interventima aktivno sudjelovala većina sudionika, a onima koji nisu govorili, osobito zbog nedostatka vremena, omogućeno je da svoje mišljenje izraze naknadnim pismenim interventima. Rasprava se usredotočila na dva temeljna pitanja: na opće postavke odnosno koncepciju NOK-a, te na nove predmete koji bi se trebali uvesti, posebice na predloženi novi predmet “Religijske kulture” kao alternativi konfesionalnom Vjeronauku u osnovnoj i srednjoj školi. Rasprava je pokazala veliku složenost pitanja.

Uza sve pozitivne strane koji Prijedlog NOK-a donosi, sudionici u raspravi ukazali su na neka prijeporna pitanja i potrebu temeljite doradbe, pa i znatnih izmjena, primjerice na pitanje diskontinuiteta s Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (HNOS-om), kao i na nerazmjer, nedostatnost, pa i određene pogreške, u razradbi pojedinih odgojno-obrazovnih područja, predmeta i međupredmetnih tema, što je posebno vidljivo usporedbom s cjelokupnim tekstom Prijedloga NOK-a (94 stranice), čijim se potpunim naslovom naznačuje da je riječ o temeljnom dokumentu koji se odnosi na reformu cjelokupnoga hrvatskoga predškolskoga i osnovnoškolskoga odgojno-obrazovnoga sustava te na reformu odgoja i obrazovanja u I. i II. razredu srednjih škola.

Dakako, što je po sebi i razumljivo, rasprava se posebno usredotočila na novi alternativni predmet konfesionalnom Vjeronauku u osnovnoj i srednjoj školi, pod nazivom “Religijske kulture”. Kako bi se izbjegli pojedini nesporazumi odnosno zbunjenosti, pogotovo roditelja i učenika, rasprava je pokazala da to pitanje treba temeljito raspraviti, kako unutar konfesionalnih zajednica tako i u cijeloj hrvatskoj javnosti, jer je usko povezano s konfesionalnim Vjeronaukom. Budući da je ovo pitanje od posebne važnosti, ono se ne može rješavati bez temeljite i svestrane javne rasprave, za koju se čini da je predviđeno vrijeme do 31. siječnja 2009. prekratko, te da bi se ono moralo znatno produžiti.

Detaljnije i preciznije izvješće o svim sudionicima i konkretnom sadržaju rasprave, donosi se u opsežnijem priopćenju, koje će naša agencija uskoro objaviti u internetskoj i biltenskoj verziji.