Karmel-Brezovica, (IKA) – Rektor Zagrebačke bogoslovije dr. Stjepan Baloban predslavio je svečanu euharistiju 15. prosinca na svetkovinu sv. Ivana od Križa, duhovnog oca i obnovitelja Karmela, naučitelja Crkve, mistika i pjesnika, u svetištu sestara karmelićanki u Karmelu-Brezovici.
Na početku popodnevnoga misnoga slavlja bogoslovi su u procesiji pred oltar Bezgrešne kraljice Karmela u procesiji unijeli betlehemsko svjetlo, koje je dan prije stiglo iz Beča u zagrebačku katedralu. “Crkveni naučitelj, sv. Ivan od Križa, i danas govori suvremenom čovjeku u Crkvi i u svijetu”, kazao je propovjednik te nastavio: “Mnogi nalaze nadahnuće za svoj duhovni život u njegovim spisima: ‘Uspon na goru Karmel’, ‘Tamna noć’, ‘Živi plamen ljubavi’, ‘Duhovni spjev’… Bolji poznavatelji njegovih spisa nadahnjivat će se na njegovoj specifičnoj duhovnosti. Drugi će teže razumjeti ono što je sv. Ivan od Križa doživljavao i stavio na papir. Što nama, koji manje poznamo taj svijetli lik Katoličke crkve, danas poručuje sv. Ivan od križa” zapitao se u homiliji dr. Baloban. Kroz Ivanov životni put siromaštva i nevolje, kroz borbe za ostvarenje karmelskog ideala, a posebno kroz Ivanovo vidljivo djelo, reformu karmelskoga Reda, zajedno sa sv. Terezijom Avilskom, moguće je iščitati Ivanovu poruku za svaki kršćanski poziv, spomenuo je rektor zagrebačke Bogoslovije.
Osobito je govorio o sv. Ivanu kao reformatoru karmelskog Reda te njegov povratak na izvore karmelske duhovnosti. To Ivanovo poslanje bilo je povezano s progonima, tamnicom i križevima koje je Bog ugradio u uspješnost karmelske reforme. Na sličan put povratka evanđeoskim idealima; osobne reforme, reforme Crkve i društva pozvani smo danas kao pojedinci i kao Crkva, u svijetu brojnih kriza, rekao je, između ostaloga dr Baloban.
Osvrnuo se i na krize u obiteljima, na obrazovanje mladih, na potrošački način život te istaknuo: Ono što nas kao kršćane i vjernike posebno brine jest odnos prema vjeri i vjerskome u javnom životu. U nekim dijelovima svijeta prevladava tendencija da se vjerski život ograniči na “privatno područje”. Riječ je o tome da se iz “sfere javnog života” organizirano izbaci sve ono što ima obilježje religije odnosno određene vjerske zajednice. To je potpuno nova situacija, s kojom trebamo računati i mi u Hrvatskoj. Ne ide li i najnoviji pokušaj uvođenja religijske kulture u osnovnu školu u tom smjeru? Izbaciti vjersko i religijsko iz javnoga života znači kulturalno oslabiti čovjeka i odijeliti ga od njegovih korijena, od izvora. Znači oslabiti njegov identitet. Svoja razmišljanja propovjednik je završio pozivom na suradnju s Bogom, te na izgradnju boljega svijeta u nama i oko nas, u Crkvi i u društvu, da bismo svjedočeći Božju prisutnost na zemlji u svim situacijama života, bili poput sv. Ivana od Križa. Misno slavlje pjesmom je uzveličao Oktet zagrebačkih bogoslova.