Dubrovnik, (IKA) – Poziv na čitanje Svetog pisma glavna je misao ovogodišnje božićne čestitke dubrovačkog biskupa Želimir Puljića. Biblija je “veliki kodeks” sveopće kulture u koji su umjetnici upisivali “abecedu” povijesti, a “glazbenici oko svetih tekstova ispleli potku divne harmonije” (Benedikt XVI). U njoj je sačuvano kulturno blago i baština što smo je primili i koju valja poznavati. “Uzmi otvorenu knjigu i progutaj je”, poziva pisac knjige Otkrivenja. Prihvatimo taj poziv i približimo se stolu Božje Riječi kako bismo se nahranili “svakom riječju što izlazi iz usta Gospodnjih”. Jer njegove riječi “slađe su od meda samotoka” i one su “svjetlo stazi našoj”. Zato su biskupi sa sinode uputili Poruku i “žarki poziv približiti se Bibliji” srcem i dušom djeteta što prelistava i čita Očevo pismo, i pamti njegove riječi i upute. A sveti je Jeronim govorio kako “ne poznavati Sveto pismo znači ne poznavati Krista”, ističe biskup Puljić.
Također objašnjava četiri slijeda duhovnog hodočašća na koje biskupi sa sinode pozivaju vjernike, a to su Objava, utjelovljena Riječ u Kristu Isusu, Crkva kao “produljeno Isusovo utjelovljenje” i poslanje kršćana. “Božja je Riječ djelotvorna i spasenjska. Po njoj je stvoren svijet i ona je trajni pratitelj ljudskih zbivanja”, piše dubrovački biskup potkrepljujući to svetopisamskim citatima.
Biskup se poruci osvrće na naše sekularizirano vrijeme: “Riječ Božja koja dolazi sa Siona i iz Jeruzalema upućuje se ulicama svijeta kako bi se susrela s ljudima koji hodočaste zemljom i traže istinu, pravdu i mir. Tako se, eto, po trgovima i ulicama naših sekulariziranih naselja još uvijek osjeća ‘skriveni lahor Duha i sjeme nade’, poput treptaja i iščekivanja”. Zornice i molitveni tekstovi tijekom došašća o tomu jasno govore. Istina, ponekad se osjećamo obeshrabreni jer nam se čini kao da su zavladali nevjera i ravnodušnost i kao da zlo pobjeđuje dobro. K tomu se stječe dojam kao da buka iz “Babilona nadjačava molitveni duh Jeruzalema” i želi Božju Riječ ušutkati, ili je ukloniti iz domova i gradova, škola i institucija, kao što su nedavno u španjolskom gradu Valladolidu učinili s križevima.
Biskup Puljić postavlja pitanje o odnosu svakog pojedinog kršćanina i obitelji prema Svetom pismu, preporučujući čitanje i čuvanje Biblije u domovima s poštovanjem: “s pravom možemo reći kako je Biblija naše ‘kućno svetohranište’ iz kojeg se hranimo i kojemu iskazujemo dužnu počast”. Kako je “Biblija knjiga opće kulture s puno ljudskih i odgojnih poticaja, valjalo bi sve učiniti da je ne ‘pohranimo u arhive’ ili pak da ne postane suvišnim inventarom što će završiti u antikvarijatima”, nastavlja biskup, ističući kako biblijske riječi pokazuju svjetlo čovjeku na njegovu životnom putu. A te riječi ne smiju biti ušutkane, evanđelje treba iz sveg glasa vikati i navješćivati, ono je “materinjski jezik Europe” (Goethe), poručuje dubrovački biskup.
Uz čestitanje predstojećih blagdana, biskup Puljić poziva vjernike da se približe Bibliji “odano, s poštovanjem i jednostavnošću djeteta što prelistava i čita Očevo pismo i u njemu prepoznaje i ‘svoj materinjski jezik’ kojim razgovaramo već trinaest stoljeća”.

.