Okrugli stol "Zemlja žrtva tihog kriminala"
Sarajevo (IKA/KTA )
Društvo u Bosni i Hercegovini postaje sve očitijom žrtvom kriminala i teškim stanjem ljudskih prava
Sarajevo, (IKA/KTA) – U organizaciji Komisije Pravda i mir Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine u povodu Dana ljudskih prava u Katoličkom školskom centru “Sveti Josip” u Sarajevu održan je 11. prosinca Okrugli stol na temu: “Zemlja žrtva tihog kriminala”, koja je usko vezana sa stanjem ljudskih prava u bosansko-hercegovačkoj društvenoj zajednici. Na skupu je uz vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića i pomoćnog biskupa dr. Peru Sudara, predsjednika Komisije Pravda i mir, kao uvodničar sudjelovao dr. Ali Sabri Shabani, profesor s Fakulteta kriminalističkih nauka u Sarajevu, a svjedočio je i fra Zoran Livančić, župnik župe Vitez.
Biskup Sudar je uvodu je istaknuo kako su u Komisiji smatrali za potrebno i korisno da se na ovogodišnjem Okruglom stolu progovori o vrlo aktualnoj temi tihoga kriminala, kojega društvo u BiH postaje sve očitijom žrtvom. “Svjesni da je zlo najopasnije dok se o njemu šuti, Komisija želi ovim Okruglim stolom svratiti pozornost na ovu vrstu gaženja ljudskih prava i potaknuti javnu raspravu. Uvjereni smo da će i sama riječ sveučilišnih profesora i javnih djelatnika te sudjelovanje medija dati svoj, makar mali, doprinos u promicanju pozitivnih ljudskih vrlina, koje su, unatoč svemu, resile ljude ove Zemlje. Upravo zato smo Okrugli stol organizirali u biblioteci Katoličkog školskog centra. Naime, čini se da već spada u domenu hrabrosti, ne samo progovoriti o nedostojnosti i neprihvatljivosti negativnih vrijednosti koje kulminiraju u kriminalu, nego i o ljepoti i izazovu poštenja i pozitivnih vrlina. Stoga držimo vrijednim svaki pokušaj njihova promicanja. Napose među mladim generacijama”, istaknuo je biskup Sudar.
“Dok se hrabriji dio medijske javnosti i društvenih institucija pokušava uhvatiti u koštac s isto tako sve prisutnijim oblicima javnoga i krupnoga kriminala i nasilja, za onaj što ga smatramo sitnim kao da nedostaje snaga ili pak volje. Pa se o njemu javno ne progovara niti ga nadležne ustanove suzbijaju. Taj stav bi se, na prvi pogled, mogao pravdati činjenicom da javnost i društvene ustanove te organi reda i sigurnost kao i sudstvo imaju važnijih i prečih obveza. Pritom kao da, se zaboravlja da je većina pojedinaca pa i cijelo društvo prije svega izravna žrtva upravo, sitnoga kriminala. Njegova dodatna opasnost jest u činjenici da u njegovih redovima rastu budući organizatori i izvršioci i velikoga kriminala. A pogubnije od svega jest sustavno regrutiranje sve većeg broja mladih u cijele lance ove vrste kriminala, o kojemu se ni najizravnije žrtve više ne usuđuju javno progovoriti”, rekao je biskup Sudar.
U uvodnom izlaganju dr. Ali Sabri Shabani sa stručnog aspekta govorio je o kriminalu te o osobinama, uzrocima i generalnim faktorima kriminaliteta na tim prostorima. Istaknuo je kako je očito došlo do eksplozije kriminaliteta i kriminalnog djelovanja. Kriminalitet je prirodna pojava sve do granice kada narušava osnovni društveni red i dovodi do stanja dezorganizacije, i društvo više nije u stanju da se samo sa sobom bori u domeni problema koje je stvorilo. Ovo sve je nažalost jako prisutno na kriminalnoj sceni u BiH. Većina kriminalaca u BiH izrasla je na matrici ratnog društva. Kao glavne uzroke današnjeg stanja prof. Shabani ističe jako visoku stopu strukturne nezaposlenosti, snažnu kulturu siromaštva sa slabom organiziranošću ljudi da se suprotstave kriminalitetu kojeg su izravna žrtva, te eksploatatorski karakter kapitalizma, otvorena pljačka javnih dobara, slaba izvršna i represivna vlast. Prof. Shabani spominje i “kolonizaciju ljudskog vremena” gdje roditelji nemaju vremena za svoju djecu te su ona izložena negativnom pedagoškom utjecaju.
Kao župnik fra Zoran je svjedočio o teškoj današnjici gdje mladi nemaju priliku pošteno živjeti od svoga rada, a iznio je i nekoliko primjera kriminalnih radnji. U živoj raspravi sudjelovali su Bariša Čolak, prof. dr. Ismet Dizdarević, prof. Zdravko Grebo, Ilija Marinović, dr. Ugo Vlaisavljević i Memed Zečić, a moderirao je Vatroslav Čelar i ostali sudionici Okrugloga stola, koji su dali svoj doprinos razmišljanju o toj temi.