Zagreb, (IKA) – U Tajništvu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu u utorak 9. prosinca predstavljene su tri izjave Komisije Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax: “Kultura dijaloga i odnos prema pomirenju”, “Protiv korupcije i zavjere šutnje” i “Nasilje među djecom i mladima u društvu”. Predsjednik Komisije zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić istaknuo je kako su izjave usko vezane uz Međunarodni dan borbe protiv korupcije, koji se obilježava 9. prosinca, te Međunarodni dan ljudskih prava, 10. prosinca. Biskup Košić istaknuo je kako se izjava o kulturi dijaloga i pomirenja na ovim prostorima na početku osvrće na neodlazak na Opću skupštinu Konferencije europskih komisija “Iustitia et pax” održanu u Beogradu krajem rujna, budući da su razlozi nesudjelovanja medijski bili nedovoljno obrazloženi. Glavni razlog nedolaska naših predstavnika je to što ne možemo prihvatiti koncepciju pristupa temi odnosa između Srba, Hrvata, Bošnjaka i Albanaca, a da mi sami u tome ne sudjelujemo, unatoč činjenici da smo na temu međunacionalnoga zbližavanja, pomirenja i čišćenja pamćenja mi u Hrvatskoj imali niz značajnih napora i ostvarenja, možda više od bilo koga u EU, podsjetio je biskup Košić.
Vezano uz izjavu protiv korupcije i zavjere šutnje, mons. Košić rekao je kako se ona obraća vjernicima, ali i svim građanima i vlastima, jer je tema borbe protiv korupcije važna zadaća našeg društva. I naposljetku, vezano uz izjavu o nasilju među djecom i mladima u društvu, biskup Košić istaknuo je kako se ova tema sve učestalije pojavljuje u medijima. Stoga smo ovim željeli pridonijeti da se kvalitetno istaknu one vrijednosti na kojima trebaju biti odgajani mladi, te ulogu obitelji, školstva i drugih ustanova u njihovu valoriziraju, kako bi nastojanja pridonijela smanjenju nasilja među mladima.
Kraći osvrt na Izjavu o kulturi dijaloga i odnos prema pomirenju dao je fra Bože Vuleta. Istaknuo je kako je potreban kritički osvrt na pojam pomirenja kako u našem društvu, tako i u susjednim zemljama i zemljama EU koje pomažu i žele pomagati pomirenje na ovim prostorima. Upozorio je kako u prvoj točci izjava podsjeća da dijalog nikad nismo prekinuli: ni prije, ni u tijeku rata, a ni danas. K tome, različite ustanove i inicijative u Crkvi u Hrvatskoj izradile su niz studija na temelju brojnih istraživanja provedenih u tijeku i poslije rata, iz kojih se iščitava nedvojbeno opredjeljenje za dijalog i pomirenje kao i sve specifičnosti tih procesa na našim prostorima. Vuleta je istaknuo kako ne postoji bezuvjetno pomirenje. Dodao je kako se nažalost dobiva dojam da ne postoji dovoljno dobre volje, pa čak i sa strane istinski dobronamjernih međunarodnih ustanova i inicijativa, da se “čuju” naša promišljanja i uloži napor u razumijevanje naših specifičnosti. Ne pristajemo na prividni mir, jer smo to iskustvo prošli u režimu bivše Jugoslavije. Ono što nam se čini da na poseban način nedostaje u promišljanju i radu na procesima pomirenja kod brojnih mirotvornih inicijativa, uključujući i one kršćanske provenijencije, jest pomirenje bez prethodnoga procesa opraštanja, premda je pomirenje bez opraštanja kršćanstvu strano. Istinskom pomirenju mora prethoditi proces praštanja, a to znači priznati žrtvi da je žrtva, i da je ona kao takova nositelj procesa praštanja i pomirenja.
U cilju pojašnjenja stava s obzirom na procese pomirenja i izričaj trajne otvorenosti za dijalog kao i opredjeljenja za kršćanske vrednote mira, opraštanja i pomirenja, u Izjavi se izražava žaljenje zbog svih djela kojima smo se mi ili članovi naše Crkve udaljili od evanđeoskih vrednota ili smo se propustom o njih ogriješili, istaknuo je fra Bože Vuleta.

Dr. Tonči Matulić dao je osvrt na Izjavu Komisije HBK “Iustitia et pax” protiv korupcije i zavjere šutnje. Korupcija je propadanje koje se pojavljuje u društvu, a prvo je to propadanje u samom čovjeku, upozorava Matulić. Stoga se zaključuje da je ovo vrijeme dubinske krize kroz koju prolazi svijet i naše hrvatsko društvo. No, želimo vjerovati da nismo došli do dna. Stoga pozivamo sve odgovorne u društvu, hrvatsku javnost, duhovne autoritete, građanske udruge da vrše pritisak na izvršitelje javnih službi da čim prije porade na rješavanju problema korupcije, istaknuo je dr. Matulić. Ovom se izjavom želi prosvjedovati protiv uvriježenog toleriranja korupcije u našem društvu, jer korupcija nije pojava i praksa isključivo javne, nego i privatne sfere. Ona se ne svodi samo na mito i novac, nego na razne koristi koje potkupljivači nude javnim službenicima. Korupcija zaustavlja razvoj, upozorio je Matulić, dodavši kako postoji opravdana nada, jer “ne mislimo da je korupcija sudbina”. Isto tako zabrinjava što se u našim obiteljima, školama i crkvama, medijima i javnim mjestima ne objašnjava djeci niti razobličuje ta pošast, što se ne ukazuje na razmjere društvene štete i na moralno i materijalno zlo koje ona proizvodi. Na kraju je Matulić istaknuo kako ova izjava nije upućena samo našim suvjernicima, već svim sugrađanima kao znak našeg prosvjeda; a našim narodnim zastupnicima i hrvatskoj Vladi kao naš zahtjev i izraz našeg nezadovoljstva njihovim nepostupanjem i nepoštivanjem građana i zajedničkog interesa i zajedničkog dobra.

Izjavu o nasilju među djecom i mladima u društvu predstavila je dr. Aleksandra Korač-Graovac. Istaknula je kako ova izjava priznaje uzroke nasilja među djecom i mladima koji su slojeviti i mnogi, između ostaloga iskustvo rata i poraća, slabljenje odgojne uloge obitelji, urušavanje pozitivnog autoriteta roditelja, učitelja i profesora i loš utjecaj povećanja nasilja u društvu kao opće pojave.
Ova izjava je stoga poziv svakoj dobronamjernoj osobi da pomogne svojoj i drugim obiteljima da postanu mjesta promicanja ozračja međusobnog poštovanja ljudskog dostojanstva koje je imanentno svakom čovjeku. I od škole se očekuje mnogo, tj. da uistinu bude institucija u kojoj će se vrijednosti i norme poželjne u društvu moći živjeti, prakticirati. Tu dolazi do izražaja, upozorava Korač-Graovac, i još jedna dimenzija važna za skladan rast mladih i realno smanjenje nasilja. Riječ je o potrebi intenzivnog rada na većoj suradnji učitelja i roditelja na odgoju i obrazovanju djece. Svatko treba shvatiti da su prava ne samo prava, već i obaveze, što će pridonijeti uspostavi partnerstva i većeg međusobnog povjerenja između učenika, roditelja i učitelja. Ova izjava je i poziv svim nadležnim tijelima i institucijama na aktivno djelovanje u tom pogledu, tj. na praćenje i vrednovanje primjene pravnih normi, te njihovo stalno preispitivanje. U izjavi se upozorava i na veliku ulogu medija u oblikovanju društvenog stava prema nasilju. Stoga se medije poziva da promiču pozitivnu sliku obitelji, da zaštite djecu i mlade u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske, te u skladu s novinarskom etikom. Na kraju je Korač-Graovac upozorila na završne riječi izjave, kojima se podsjeća na veliku mogućnost prevencije i opiranja nasilju kroz crkvene zajednice. Crkva samu sebe definira kao zajednicu. Ona se kao zajednica najvidljivije i najjasnije očituje u liturgiji. Stoga su nam upravo liturgijske zajednice jezgre zajedništva, druženja, upoznavanja roditelja i djece, posebice u velikim gradovima. Ovakva druženja su osnova za uspostavu društvenih veza koje smanjuju mogućnost devijantnog ponašanja, a onda i nasilja u društvu, zaključila je dr. Aleksandra Korač-Graovac.