Istina je prava novost.

Papina molitva na Španjolskom trgu

Rim, (IKA) – Tota pulchra es – Sva si lijepa, o Marijo; Tvoja nam ljepota jamči da je pobjeda ljubavi moguća; štoviše, da je sigurna. Jamči nam da je milost jača od grijeha, te da je stoga moguće iskupljenje od bilo kojega ropstva, rekao je papa Benedikt XVI. poslije podne 8. prosinca na Španjolskome trgu u Rimu, u tijeku tradicionalnoga pohoda kipu Bezgrešne na današnju svetkovinu Bezgrešnoga začeća. Spomenuvši se svojega hodočašća u Lurd u rujnu ove godine, u prigodi 150. obljetnice ukazanja Djevice Marije, Sveti Otac napomenuo je kako upravo danas, na svetkovinu Bezgrešnoga začeća, završava proslava te posebne obljetnice, jer je “lijepa Gospođa” – kako ju je nazivala Bernardica – ukazavši joj se posljednji put, objavila svoje ime kazavši: “Ja sam Bezgrešno začeće”. I mi danas, s uzbuđenjem ponavljamo to otajstveno ime, zajedno s bezbrojnom braćom i sestrama na tisuću drugih mjesta u svijetu, u svetištima i kapelama, kao i u domovima kršćanskih obitelji. Gdjegod postoji katolička zajednica, tamo se danas Gospa štuje tim divnim i veličanstvenim imenom: Bezgrešno začeće, kazao je Papa. Uvjerenje o bezgrešnome Marijinu začeću postojalo je puno stoljeća prije lurdskih ukazanja, ali ono je postalo poput nebeskoga pečata nakon što je moj poštovani prethodnik blaženi Pio IX. 8. prosinca godine 1854. proglasio dogmu o Bezgrešnome začeću, pojasnio je Papa. Noseći Gospi na dar košaru punu ruža, Sveti Otac kazao je kako su one znak naše ljubavi i štovanja. Simbolički, ruže mogu izraziti sve ono lijepo i dobro što smo učinili tijekom godine, jer na ovome, sad već tradicionalnome susretu, Majci želimo ponuditi sve, uvjereni da ništa nismo mogli napraviti bez njezine zaštite i bez milosti koje svakoga dana za nas isprosi od Boga. Ali, kako se obično kaže, nema ruže bez trnja; tako i na stabljikama ovih prekrasnih bijelih ruža ne nedostaje trnje koje za nas predstavlja teškoće, trpljenje, i zla koja su obilježila te i dalje obilježavaju život pojedinaca i naših zajednica. Majci prikazujemo radosti, ali joj povjeravamo i brige, sigurni da u Njoj možemo pronaći utjehu kako ne bismo klonuli duhom, i potporu kako bismo išli naprijed.
Sveti Otac potom je Gospi povjerio posebice “malene” Rima, a prije svega djecu, poglavito teško bolesnu, siromašne mlade i one koji trpe zbog teškoga obiteljskog stanja. Povjerio je Gospi i osamljene starije osobe, bolesne, doseljenike koji se ne uspijevaju prilagoditi, obitelji u oskudici, te sve ljude koji ne pronalaze posao ili su ga izgubili. Nauči nas, Marijo, biti solidarni s onima koji su u nevolji, i smanjiti sve veće socijalne razlike; pomozi nam njegovati veći osjećaj za opće dobro, za poštovanje onoga što je javno, potakni nas da ovaj grad osjećamo baštinom sviju, te da svatko od nas, svjesno i uz zalaganje, učini svoj dio u izgradnji pravednijega i solidarnijega društva, molio je Papa.