Rim, (IKA) – “Crkva u Hrvatskoj i Drugi vatikanski koncil – sudjelovanje, doprinos i prijem” bila je tema međunarodnoga skupa koji je Papinsko lateransko sveučilište priredilo 4. i 5. prosinca u suradnji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom iz Zagreba i Hrvatskim veleposlanstvom pri Svetoj Stolici. Na skupu su, osim hrvatskih crkvenih i javnih djelatnika, nastupili talijanski, francuski, češki, albanski, rumunjski i njemački stručnjaci, koji su, zahvaljujući i hrvatskim koncilskim i pokoncilskim teolozima uspjeli saznati mnoge do sada manje poznate, a i neke posve nepoznate pojedinosti, jer, kako je rečeno na skupu, hrvatski biskupi i teolozi uspjeli su na neki način pomoći srednje istočnoj Europi da upozna glavne trenutke i smjernice Drugoga vatikanskog sabora.
Cilj je ovog znanstvenog skupa ne samo promišljati o doprinosu hrvatskih biskupa i teologa Drugom vatikanskom saboru, već i o prihvatu koncilskih dokumenata u Crkvi u Hrvata, gdje se Katolička Crkva, kako je primijetio mons. Walter Brandmueller, stoljećima susreće s pravoslavljem i islamom, te je njezino iskustvo bilo vrlo korisno saborskim ocima kao i iskustvo jedne Crkve, koja je u ono vrijeme bila potlačena kao i veći dio istočne Europe totalitarnim režimom. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić posebno je istaknuo ulogu kardinala Franje Šepera na Drugom vatikanskom saboru, o čemu je opširnije govorio i dr. Željko Tanjić, koji već godinama proučava baštinu tog uglednog predstavnika Katoličke Crkve. Za razliku od mnogih biskupa iz zemalja s komunističkim režimom, hrvatski su biskupi mogli sudjelovati na Koncilu. Tadašnji nadbiskup zagrebački mons. Franjo Šeper, kasnije kardinal pročelnik Kongregacije za nauk vjere, bio je jedan od malobrojnih biskupa iz komunističkih zemalja koji je sudjelovao u pripremnim radovima za Koncil kao član Središnje pripravne komisije, istaknuo je kardinal.
U Hrvatskoj je vijest o najavi Koncila, prema riječima kardinala Bozanića, prihvaćena s velikim oduševljenjem. Unatoč izoliranosti u kojoj su se nalazile komunističke zemlje, u Zagrebu je odmah 1962. započelo objavljivanje biltena čiji je cilj bio informirati o događajima na Drugome vatikanskom koncilu. Bilten se zvao “Glas s Koncila” i u početku je objavljivanje bilo predviđeno samo za vrijeme odvijanja Koncila. No, već sljedeće godine poprimio je oblik novina, najprije dvotjednih a potom i tjednih pod imenom “Glas Koncila”. Postao je važnim sredstvom za upoznavanje Koncila i za njegovo prihvaćanje te je i danas najvažniji katolički tjednik u Hrvatskoj, rekao je kardinal Bozanić.
Češki kardinal Tomaš Špidlik održao je zanimljivo teološko predavanje o istini, slobodi i odnosu čovjeka prema Bogu, dok se profesor suvremene povijesti na Papinskom lateranskom sveučilištu Philippe Chenaux osvrnuo na nastanak i presudni razvoj Vatikanske Ostpolitik. Profesor s Teologije u Sarajevu dr. Mato Zovkić spomenuo je kako su se biskupi iz različitih zemalja na saboru sastajali ne samo na zasjedanjima nego i izvan saborske dvorane. Na taj način su se upoznavali i dijelili mišljenja o vjerskoj slobodi, kontinuitetu i promjenama. Prije se naglašavalo istinu, koja ima sva prava, a sada se gleda više u čovjeka koji ne gubi svoje dostojanstvo, premda je eventualno u zabludi. Činjenica da je svijet višestruk potiče katolike da se približe ljudima različitih uvjerenja. Nadošla je nova faza recepcije u slobodi da nudimo kršćanske vjernosti a ne da ih namećemo. U BiH stanje je veoma osjetljivo jer katolici žive među sugrađanima drugih vjera: muslimani, pravoslavci i židovi. Zato je potrebno svome biti vjeran i otvarati se za bližnjega koji ima pravo biti drugačiji. Profesori dr. Pero Aračić i dr. Dušan Moro su se opširno osvrnuli na pastoralne vidike u nastupima hrvatskih biskupa na Drugom vatikanskom saboru, dok je hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Emilio Marin analizirao ideje, svjedočanstva i refleksije nadbiskupa Frane Franića, koji je bio vrlo aktivan na saborskim zasjedanjima. Vrlo zanimljivo je bilo i predavanje profesora dr. Antona Tamaruta, koji je govorio o malo poznatom, ali vrlo zaslužnom krčkom biskupu Karmelu Zazinoviću. U predavanju profesora dr. Franje Šanjeka, koje je pročitano na skupu, bilo je govora o odnosima Crkve i ondašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u svijetlu koncilske obnove te o složenim uvjetima u kojima je potpisan Protokol s vladom u Beogradu. Dr. Jure Zečević sa zagrebačkog KBF-a se stručno osvrnuo na razvoj ekumenizma i dijaloga u Hrvatskoj prema smjernicama Drugog vatikanskog sabora, dok su se profesori dr. Marijan Biškup i dr. Tonči Matulić osvrnuli na postkoncilska teološka razmišljanja u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na dr. Jordana Kuničića, a profesorica Mirjana Polić Bobić sa zagrebačkog Sveučilišta govorila je o poznatom hrvatskom teologu i sociologu Ivanu Illichu. Dr. Adalbert Rebić predočio je sudionicima ulogu mariologa hrvatske sekcije na mariološkim kongresima. Dr. Mario Cifrak predstavio je Zagrebačku Bibliju sa svim problemima koji su popratili to izdanje Biblije. Za širu publiku posebno su bila zanimljiva izlaganja za okruglim stolom o obnovi katoličke teologije u Hrvatskoj i zemljama srednjoistočne i jugoistočne Europe nakon Drugoga vatikanskog koncila: Hrvatskoj, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Albaniji, Ukrajini i Poljskoj. Nadbiskup Nikola Eterović, koji je vodio okrugli stol, na kraju je naveo imena nekih najistaknutijih teologa iz dotičnih zemalja kao i katolička sveučilišta koja su nastala u tim zemljama, počevši od Poljske, Mađarske pa do Zagreba.