Požega, (IKA) – U Gradskom muzeju Požega otvorena je 28. studenoga izložba dokumenata i fotografija o dr. Josipu Buturcu, svećeniku, povjesničaru, sveučilišnom profesoru, crkvenom piscu i višem arhivisti. Izložbu u povodu 15. obljetnice njegove smrti priredio je požeški arhiv. Buturac je rođen u Grabarju, u blizini Požege. Studij teologije završio je Zagrebu, a za svećenika je zarađen 1929. godine. Na povijesnom fakultetu Papinskog sveučilišta u Rimu studirao je crkvenu povijest i pomoćne povijesne znanosti. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je i treći studij, hrvatsku nacionalnu povijest i etnologiju. Istodobno je bio katehet u Nadbiskupskoj gimnaziji u Zagrebu, i prefekt u Dječačkom sjemeništu. Kao arhivist u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu radio je od 1941. do 1965., ali i u Nadbiskupskom i kaptolskom arhivu. Na Bogoslovnom fakultetu kao sveučilišni profesor predavao je crkvenu povijest. Doktorirao je 1944. godine na temu “Katolička crkva u Slavoniji za turskoga vladanja”. Nakon umirovljenja 1966. nastanio se u bivšem dvorcu Lovrečina Gradu nedaleko Vrbovca, samostanu milosrdnica, čiji je bio duhovnik i misnik. “Kao gimnazijalac Buturac je pisao pjesme i pripovijetke, kao student povijesne rasprave, kao župnik slike i prilike iz vjerskog i crkvenog života, kao arhivist priručnike iz arhivistike, a kao umirovljenik povijesne monografije. Osim toga Buturac se istaknuo kao vrijedan istraživač povijesti Crkve u Hrvata. Pisac je povijesti redovnika u Hrvatskoj: franjevaca, isusovaca, templara, pavlina, ivanovaca i benediktinaca”, istaknuo je prof. Tomislav Radonić, voditelj požeškog arhiva na otvaranju izložbe. Podsjetio je i na veliki Buturčev doprinos arhivskoj djelatnosti te za uređenje crkvenih i drugih arhiva. Prvi je stručno pisao o problemima arhivistike stvarajući tako i novu arhivsku terminologiju, a u Arhivu Hrvatske vodio je tečajeve iz arhivistike i pomoćnih povijesnih znanosti. Objavio je više od 30 knjiga, monografija i tisuću članaka u više od 60 raznih edicija, časopisa, enciklopedija, zbornika i novina. Polovica njegova znanstvenog rada odnosi se na Požegu i okolicu. Za svoj spisateljski rad primio je godine 1990. novinarsko priznanje “Miroslav Kraljević”, a godine 1995. posmrtno je dobio nagradu za životno djelo grada Požege.