Zagreb, (IKA) – “Molimo Gospodina za slobodu koja nije ‘dopuštenje’ ili dar nekog čovjeka, skrojen po mjeri pojedinca ili neke skupine, ideologije ili sistema, nego po mjeri Boga koji je stvorio čovjeka slobodna, po mjeri Krista koji nas je oslobodio svojom osloboditeljskom mukom, smrću i uskrsnućem” – dio je naslovnoga priloga objavljenoga u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. o čemu piše novi broj Glasa Koncila s nadnevkom 30. studenoga.
Potaknut odjecima financijske krize koja je dotaknula i Hrvatsku, a u povodu najnovije izjave Papinskoga vijeća “Iustitia et pax” u kojoj se zahtijeva sasvim novo utemeljenje novoga, drugačijeg od dosadašnjeg, svjetskog poretka gospodarsko-financijskog sustava komentator Ivan Miklenić upozorava: “Dojam je da gotovo nitko ne želi govoriti o ideologiji koja je humus iz kojega je izrastao dosadašnji svjetski financijski sustav, a upravo je ta ideologija i pravi i glavni uzrok sadašnje krize. Čini se da nitko ne želi javno reći da bi se događanje sadašnje svjetske financijske krize, koje je krah nenaravne liberalističke ideologije, moglo prispodobiti rušenju Berlinskoga zida koje je označilo krah marksističke i komunističke ideologije.” Osvrćući se na dramatično širenje crnih slutnji pred prijetnjom svjetske financijske krize u Hrvatskoj postavlja pitanje je li to znak da snage koje od osamostaljenja Hrvatske kontroliraju hrvatsko društvo traže alibi za svoj golemi neuspjeh za koji nisu spremne preuzeti odgovornost.
O istom problemu promišlja i Krešimir Cerovac koji upozorava da kriza nije samo financijske prirode, nego da uzroci leže i u globalnom moralnom sustavu te primjećuje kako je stvoren “gospodarski sustav koji je promovirao pohlepu, a ‘kažnjavao’ samosvladavanje.” Osim toga upozorava da “najmoćniji svjetski instrument upravljanja nisu vlade, pa čak ni globalne korporacije, nego je to globalni novčani sustav koji sve više opasno izmiče nadzoru”. Stoga je prijeko potreban “prijelaz iz ekonomije koja je orijentirana na porast prema ekonomiji koja je orijentirana na ravnotežu”, piše Cerovac, ali uviđa i da “nikakvo moralno nagovaranje i uvjeravanje neće promijeniti navike društva pokvarenoga neobuzdanim konzumizmom”. Ono što čovjeku preostaje, tvrdi Cerovac jest shvatiti razvitak u integralno humanom smislu, a ne isključivo ekonomski. “Ekonomska se djelatnost treba, dakako, razvijati prema vlastitim metodama i zakonima, ali u granicama moralnog reda tako da se ostvari Božji plan s čovjekom. Treba, dakle, težiti ekonomiji zajedništva i podjele dobara bilo na svjetskom, bilo na nacionalnom planu”.
U povodu saborske rasprave o zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji dr. Luka Tomašević s vjerske strane progovara o tom pitanju čije je osnovni problem u tome što rađanje svodi na čisto tehnički čin. Stav je Katoličke Crkve da je potpomognuta oplodnja nepravedan čin koji čovjeka nije dostojan jer “nijedan čovjek zbog svoje osobne naravi ne zaslužuje takvo umjetno rađanje kao da je samo obična stvar”.
Uz to što potpisuje reportažu iz župe Skrad u Gorskom kotaru (u Riječkoj nadbiskupiji) koja je posvećena sv. Izidoru, novinar Vlado Čutura je u povodu prijedloga reforme zdravstvenog sustava u Hrvatskoj u rubrici “Intervju” razgovarao s dr. Vericom Brozović-Kisić, liječnicom obiteljske medicine koja ističe nužnost reforme, ali uviđa i da valja promicati svijest o odgovornosti za vlastito zdravlje.
U prigodnoj rubrici “Adventsko sučeljavanje” novinar Branimir Stanić promišlja o došašću, dr. Ivica Raguž u teološkom osvrtu progovara o temeljnim mislima pisama Majke Terezije u kojima svjedoči o tami kroz koju prolazi a u kojima “dolazi do izražaja sva ljepota i dubina kršćanske mistike ljubavi prema Isusu Kristu”. Teolog dr. Ivan Bodrožić vodi čitatelje na put u Filipe s apostolom Pavlom, dok dr. Ivan Dugandžić, predstavljajući biblijske teme, piše o značenju mudrosti u Starome zavjetu. Prijateljska, strastvena i duhovna bračna ljubav tema je stalne rubrike “Mali bračni savjeti” dr. Pavla Brajše.
U rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” Tanja Baran predstavila je Krešimira Sreša iz župe sv. Barbare u zagrebačkom Vrapču koji naglašava kako “vjernik nije potpun ako se ne angažira u župi”.
“Žrtve u neinteligentnoj političkoj promidžbi” naslov je članka Tomislava Vukovića koji u svjetlu knjige “Ogoljela laž logora Jasenovac” piše o jasenovačkom logoru ističući da je on “postao stalno aktualan problem u javnosti, ali više političkog nego znanstvenog karaktera”.
Osobitu pozornost privlači slučaj pacijentice u budnoj komi, za koju je sud odobrio umiranje zbog gladi i žeđi, zgrozivši tako milijune Talijana, katolika i drugih koji ljudski život drže svetim, a uz redovito praćenje lista najaktualnijih događaja Crkve u svijetu, opće audijencije s Papom i njegovih nastupa prilozima su popraćena i aktualna prošlotjedna društvena i crkvena zbivanja u Hrvatskoj: o blagoslovu temeljnog kamena za crkvu u Staroj Gradiški u spomen svim svećenicima, redovnicama i redovnicima te vjernicima koji su bili mučeni i zatočeni od komunističkih vlasti upravo uz samo gradilište buduće crkve izvijestio je Mihael Sokol, izlaganje zastupnice Hrvatskog sabora Marijane Petir o katoliku u politici popratila je Vlatka Plazzeriano, a Ines Grbić podsjeća na 17. obljetnicu krvavog masakra u Škabrnji.