Beč, (IKA) – Odnos Crkve i medija dinamičan je proces u kojemu Crkva mora ići u korak s vremenom, rečeno je na susretu predstavnika za medije biskupskih konferencija europskih zemalja njemačkoga govornog područja održanog od 12. do 14. studenoga u Beču.
Na susretu, na kojem su sudjelovali biskupi zaduženi za medije iz Austrije, Nizozemske, Njemačke i Švicarske te predstavnici biskupskih konferencija Slovenije i Luksemburga, Hrvatsku biskupsku konferenciju predstavljali su riječki nadbiskup Ivan Devčić i fra o. dr. Mirko Mataušić.
Sudionike je u prostorijama Austrijske BK pozdravio je biskup za medije Egon Kapellari, predstavivši inicijative Odbora za medije ABK. Analizirajući aktualnu situaciju sredstava društvenog priopćavanja u Austriji upozorio je na opasnost komercijalizacije javne televizije i radija što bi išlo na štetu prezentacije duhovnih i kulturnih vrijednosti. “Crkva se također mora zauzeti u nastojanjima da javni mediji ostanu prepoznati kao kulturno dobro koje se ne bi smjelo dovesti u pitanje komercijalizacijom”, rekao je biskup Kapellari, istaknuvši da u javnim medijima i Crkva mora imati svoj prostor.
Središnje izlaganje održao je predstavnik Papinskog vijeća za sredstva društvene komunikacije Benedikt Steinschulte, nastojeći odgovoriti na pitanje može li se odnos Crkve i medija u potpunosti definirati i razjasniti.
“Potrebno je neprestano preispitivati kako Crkva komunicira i kako se cjelokupnim djelovanjem predstavlja javnosti.” Istaknuo je kako se Crkva mora otvoriti novim tehnologijama te svoj tradicionalni jezik prilagoditi medijima i prereći u jezik razumljiv ljudima današnjice. “Za Crkvu je važno da se posveti ne samo odnosu između Boga i čovjeka, nego i svom misijskom poslanju. Važna su djela karitasa, važno je upoznavati kulturalne procese, poznavati ljude kojima se obraća, njihova razmišljanja i probleme”, rekao je Steinschulte.
Pored toga je potrebno poznavati zakonitosti medija i imati razumijevanja za njih. Imajući na umu da su mediji neprestano u tržišnoj utrci, shvatljivo je zbog čega su često usmjereni na banalnost i površnost. Stoga bi bilo potrebno iskoristiti svaku priliku za nastup u medijima i redovito im nuditi dobre sadržaje i surađivati. “Komunicirati znači stvarati zajedničku frekvenciju, ali ne upasti u oportunizam. Crkva se ne može odreći svog identiteta i mora pružati jasne odgovore”, zaključio je Steinschulte.
O mogućnosti korištenja novih medija u službi Crkve govorio je predstavnik austrijske televizije ORF Marcus Marschalek. Problematizirao je pitanje pokretanja crkvene televizije, objasnivši kako je danas relativno jeftino tehnički opremiti studio. Zahtjevniji dio je okupiti dovoljno stručnih ljudi koji će biti jamstvo kvalitete programa.
Prema njegovu mišljenju, Crkva se ne bi trebala olako zalijetati u nastojanjima osnivanja vlastite televizije. U Europi već postoji oko 35 televizija s kršćanskim predznakom, ali ne mogu se sve podičiti kvalitetom. Marschalek stoga, kao bolje rješenje, preporuča produkciju posebnih priloga i emisija koje bi se emitirale unutar već postojećih radio i televizijskih programa.
Na kraju susreta predstavnici biskupskih konferencija iznijeli su analizu stanja u Crkvi i medijima u svojim zemljama.
U pitanju odnosa medija prema Crkvi, Hrvatska se nimalo ne razlikuje od drugih europskih zemalja. Mediji imaju potrebu za sadržajima iz Crkve, ali ih obrađuju na svoj način. Biskupske konferencije naglasak stavljaju na naobrazbu stručnih ljudi za rad s medijima, ali i odgoj publike za odgovorno korištenje medija.
Nadbiskup Devčić i dr. Mataušić predstavili su inicijative HBK, koje su sukladne s aktivnostima Crkve u drugim zemljama. Redovito se održava godišnji studijski susret djelatnika u crkvenim medijima, proslavlja Svjetski dan medija te dodjeljuju nagrade novinarima.