Zagreb, (IKA) – U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti 12. studenoga predstavljena je vrijedna knjiga fra Vatroslava Frkina i pokojnoga fra Miljenka Holzleitnera “Bibliografija knjiga hrvatskih autora u knjižnicama Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda 1495.-1850.” u izdanju HAZU-a i Hrvatske franjevačke provincije svetih Ćirila i Metoda.
Na predstavljanju su se okupili mnogi franjevci iz više provincija te uglednici iz akademskih i kulturnih krugova. Bila je nazočna i pomoćnica ministra kulture Branka Šulc. Pozdravne govore održali su predsjednik HAZU-a akademik Milan Moguš i provincijal Hrvatske franjevačke provincije svetih Ćirila i Metoda fra Željko Železnjak. O knjizi su govorili akademik Josip Bratulić, fra Emanuel Franjo Hoško i fra Vatroslav Frkin, a moderator je bio akademik Petar Šimunović, tajnik Razreda za književnost HAZU-a.
Akademik Moguš zahvalio je autorima i provincijalu na vrijednoj knjizi, te izrazio radost kao profesor svoga bivšega učenika – Vatroslava Frkina. Provincijal Železnjak rekao je kako je Bibliografija plod dugogodišnjega rada fra Miljenka i fra Vatroslava te je namijenjena raznolikom čitateljstvu. Istaknuo je kako franjevci imaju ljubav prema knjizi, jer je još sveti Franjo učio svoje učenike da imaju obzira prema ljudskoj i Božjoj riječi, ali tako da ostanu mali i jednostavni te poštuju knjigu nad knjigama – Sveto pismo.
Akademik Bratulić objasnio je kako se HAZU brine o knjigama našega naroda, te je stoga suizdavač. Rekao je kako se u znanstvenim knjigama prvo gleda bibliografija, pa je zato vrlo važna. Istaknuo je kako su mnoge naše knjižnice kroz povijest uništene u požaru te kako su vrijedni laici prepisivali knjige.
Fra Emanuel Hoško također je govorio o štetama koje su nastale u požarima. Naveo je nekoliko kategorija knjiga koje se mogu naći u samostanskim knjižnicama i predložio da se neistražene vrste obrade u doktorskim disertacijama. To su biblijske i liturgijske knjige, pjesmarice, molitvenici, katekizmi, propovjedačka, katehetska i povijesna literatura, kalendari, novine itd. Istaknuo je kako su franjevci još 1735. imali tiskaru povezanu s osječkim visokim školstvom, te kako su bila stroga pravila posudbe knjiga.
Fra Vatroslav Frkin ispričao je kako se prvo desetak godina bavio sređivanjem arhivske građe, a onda je 1980. tadašnji provincijal tražio od njega da počne sređivati knjige. Kazao je kako je najteže bilo odrediti o kojoj je knjizi riječ kada nije imala naslovnicu. No to je uspješno rješavao uz pomoć Šime Jurića. Da bi skupili građu za ovu Bibliografiju, obišao je sve samostanske knjižnice. Bibliografija ima 537 stranica, 2305 bibliografskih jedinica, Kazalo autora i anonimnih publikacija te Kazalo imena i prezimena. Na početku je Predgovor: Značenje franjevačkih knjižnica u kulturi Sjeverne Hrvatske akademika Josipa Bratulića i opsežan Uvod: Dragocjeno blago franjevačkih knjižnica gornje Hrvatske fra Emanuela Hoška.

.