Zagreb, (IKA) – “Ništavost ženidbe: procesne i supstantivne teme” tema je drugog znanstvenog simpozija crkvenih pravnika koji je započeo jutros, 10. studenoga, u dvorani Vijenac u Zagrebu. Simpozij organiziraju Katedra kanonskog prava Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, Međubiskupijski sud I. stupnja i Međubiskupijski prizivni sud u Zagrebu. U uvodnoj riječi zagrebački nadbiskup i moderator sudova kardinal Josip Bozanić istaknuo je da ženidbeni savez, kojim muška i ženska osoba međusobno uspostavljaju zajednicu svega života dobiva značenje i snagu od stvaranja, ali za vjernike kršćane uzdiže se na veće dostojanstvo, budući da se pribraja među sakramente novoga saveza. Govoreći kako ženidba i obitelj nisu neka privatna stvarnost koju svatko za sebe može slobodno oblikovati, kardinal je podsjetio da Drugi vatikanski koncil u pastoralnoj konstituciji Gaudium et spes živo naglašava da je ženidba po svojoj naravi ustanova koju je utemeljio sam Stvoritelj i uspostavio je po svojim zakonima te su njezina bitna svojstva jednost i nerazrješivost, “koja u kršćanskoj ženidbi zbog sakramentalnoga dostojanstva zadobivaju posebnu čvrstoću”.

Tumačeći kako je uz jednost značajka bračnog života i njegova nerazrješivost koja se odnosi na trajnost ženidbene veze, kardinal je pojasnio da čovjekova ljubav i odgovornost prema drugome, koja se preuzima sklapanjem braka, ne može biti podložna nikakvoj reviziji, mogućnosti otkaza, izvođenju pokusa, probe ili tek potpisivanju “ugovora”. Ženidba je potpuno i bezuvjetno darivanje, a to darivanje čovjeka čovjeku može biti primjereno čovjekovoj biti samo u obliku potpune i bezuvjetne ljubavi, kazao je.

“Da bi pastoralna zauzetost Crkve za obitelj u teškoćama bila uspješna, pastoralni djelatnici moraju poštovati jasna crkvena načela o jednosti i nerazrješivosti, iz kojih proizlazi i bračna vjernost. Brak je prostor vjernosti koja je doista primjerena dostojanstvu ljudskog zajedništva. To podrazumijeva odgovornost prema drugoj osobi, kao i odgovornost prema budućnosti djece koja se rode u toj zajednici. Brak nikad nije samo privatna stvar, nego ima i društveno značenje”, istaknuo je kardinal.

U uvodnom govoru kardinal je podsjetio da se nakon donošenja Zakonika kanonskoga prava 1983. pokazala potreba za donošenjem Instrukcije biskupskim i međubiskupijskim sudovima za postupak u predmetima proglašenja ništavosti ženidbe Dignitas connubii 2005. godine, kako bi bila od pomoći sucima i drugim službenicima sudova u ispravnom tumačenju i primjeni ženidbenoga prava te u donošenju odluka u parnicama proglašenja ništavosti ženidbe. “Ima li se u vidu specifična narav ovog postupka s jedne strane svakako treba izbjegavati kruti pravni formalizam koji je potpuno stran duhu crkvenih zakona, a s druge strane treba izbjegavati i način postupanja koji vodi pretjeranom subjektivizmu u tumačenju i primjeni kako normi ženidbenoga tako i procesnoga prava”, pojasnio je kardinal.

“Kad crkveni sud na zahtjev stranke provodi sudski postupak on ujedno vrši pastoralnu dimenziju, posebno kad se usredotočuje na ono što predstavlja temeljnu dodirnu točku između prava i pastorala, a to je ljubav prema istini. Crkveni sud utvrđuje istinu, stavlja se u službu istine. Sudski postupak proglašenja ništavosti ženidbe nije po sebi neko sredstvo za ostvarenje bilo čijih interesa, već sredstvo za ispunjenje dužnosti pravednosti da se svakome dadne ono što mu pripada. Istina koja se utvrđuje nije neka apstraktna istina, istrgnuta iz područja dobra osoba. Ta istina je sastavni dio ljudskoga i kršćanskoga puta svakog vjernika”, zaključio je kardinal.

Nakon uvodne riječi kardinala Bozanića slijede izlaganja o temama: Narav postupka proglašenja ništavosti ženidbe (dr. Pero Pranjić, Sarajevo), Poništaj braka (dr. Dubravka Hrabar, Zagreb), Savjetovanje i pokušaj mirenja (dr. Andrej Saje, Ljubljana), Tužba – doktrinarni problemi (mr. Mato Mićan, Đakovo), Poziv na sud i odgovor tužene stranke (dr. Ivan Jakulj, Split), Utvrđivanje predmeta spora (dr. Viktor Nuić, Zagreb), Načelo consensus facit matrimonium u rimsko-kanonskoj pravnoj tradiciji (dr. Marko Petrak, Zagreb), Isključenje sakramentalnosti ženidbe (dr. Klara Čavar, Sarajevo), Sudska mišljenja stručnjaka u kan. 1095 (dr. Slavko Zec, Rijeka), Napuštanje Katoličke Crkve formalnim činom (dr. Nikola Škalabrin, Đakovo).

U dijelu simpozija o znanstvenim i stručnim izazovima kanonista u hrvatskim okolnostima predviđena su izlaganja: Znanstveno-nastavni i(li) stručni studij kanonskog prava (dr. Jure Brkan, Split), Pravne vježbe na teološkim fakultetima (dr. Tomo Vukšić, Sarajevo), Komentar i rječnik Zakonika kanonskog prava (dr. Josip Šalković, Zagreb), Osnutak kanonističkoga društva (mr. Ilija Jakovljević, Poreč).