Zadar, (IKA) – “Težnja i žudnja našeg bića je biti s braćom u slavi i upoznati Krista u slavi. Mi ga poznajemo iz utjelovljenja, povijesti, s križa, ali slavnog, uskrslog, proslavljenog Krista koji okuplja svete – to nam je želja, da ga ugledamo po životu kojeg želimo s njim urediti na zemlji”, poručio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa na misnom slavlju koje je na svetkovinu Svih svetih, u subotu 1. studenoga, predvodio u katedrali Sv. Stošije u Zadru. Kako da čovjek prepozna svoj put, to je pitanje razlagao nadbiskup u propovijedi, jer se, ulazeći u otajstvo svih svetih, u dubini srca pitamo kako možemo urediti svoj put koji nas vodi k njima. “To zapravo znači ulaženje u otajstvo smisla života. Što mi je činiti na ovom svijetu, koji je smisao mog postojanja i svih stvarnosti koje ulaze u moj zemaljski put, kao što su trpljenje, križevi i smrt? Možemo li naći odgovor kako urediti svoj ljudski i vjernički put za Bogom? Zamišljajući nepregledno mnoštvo svih svetih, u nama se javlja čežnja i pitanje kako poći njihovim putem i s njima dijeliti neizrecivu stvarnost koja nam je sad zagonetka, a jednog će dana biti stvarnost Božjeg kraljevstva”, poručio je mons. Prenđa, dodavši da su sveti ostvarili svoj put, prepoznali i procijenili što znači povjerovati u Krista i što znači svoj život usmjeriti prema blaženstvima. “Pozvani smo nadahnuti se, ojačati i osnažiti na svom putu Božjom riječju izrečenom u blaženstvima. Ta riječ, koju je Ivan Pavao II. nazvao otajstvom svjetla, temelj je Božjeg kraljevstva. Ona pokazuje kako usmjeriti svoj život da bude ostvaren u punini i dostojan djece Božje”, istaknuo je nadbiskup, dodavši da put blaženstava pretpostavlja sinovstvo u Sinu. Iz te stvarnosti smo kadri ići stepenicama blaženstava i shvatiti što znači siromaštvo u duhu, milosrđe, čisto srce, što znači znati trpjeti i podnositi nepravdu, prezir i biti isključen iz zemaljskih stvarnosti. “Sveti koje slavimo živjeli su sve te stupnjeve života i cjelinu zajedništva blaženstava. I mi poput njih možemo ići tim putem. To je naš poziv. Kad razmišljamo kako urediti svoj put, eto tog čudesnog iskaza i ustava. Tu je stvarnost Krist iznio pred nas kao sigurni put da možemo poći za njim i ostvariti svoj život. I da shvatimo da je ono što mi odbacujemo u životu, što je čovjek u napasti prezreti i smatrati nevrijednim, a to su poniznost, siromaštvo, blagost, progonstvo – upravo to postaje zalog nove stvarnosti koju gradimo u sebi već ovdje na svijetu. Onda nam Bog otvara pogled u svoje potpuno zajedništvo, jer smo živjeli ono što nam je povjerio kao dar”, rekao je mons. Prenđa. Ohrabrio je vjernike da umnažaju te darove. Biti ponizan, siromašan, tužan i žalostan, trpjeti nepravde i to znati ugraditi u darove i milosti koje je Gospodin stavio u nas po svome duhu, po tome se ulazi u radost svog Gospodara. To je naš put, poručio je nadbiskup Prenđa. Upozorio je da u sadašnjem trenutku u svijetu vlada zbrka i pomutnja na svim područjima, ne samo gospodarskom, nego i polju vrednota. “Blaženstva su put do mira, zajedništva, opstanka čovjeka i poštivanja života. To je put mira među rasama i ljudima. Ne samo na globalnom planu, nego i u svakom pojedincu i obitelji gradi se put blaženstva. To je put prema slavi koju promatramo u zajedništvu svih svetih. Uvijek ima nade za čovjeka jer imamo uporište odakle krenuti i kojim putem ići. Ne smije nas zarobiti zaborav tog puta. Kršćanin traži to uporište za svako uređenje svog života: materijalno, političko, gospodarsko, kulturalno. Sve to može graditi na Riječi Božjoj koja je neprolazna i vječno svjetlo za čovjekove staze. U mjeri u kojoj se odreknemo tog puta, ulazimo u nemire, tjeskobe i pomutnju oko sebe i u sebi. To je naše osobno pitanje, kako urediti svoj život pred Bogom”, rekao je mons. Prenđa, istaknuvši značaj stola riječi i stola kruha. Kristovo tijelo u euharistiji i Božja riječ nas hrane, jačaju i presudni su za život i poslanje čovjeka i Crkve. “To je put svetaca. To je put koji jamči sigurnost da ćemo biti dionici slave za kojom težimo” naglasio je nadbiskup, dodavši da su sveti pripadnici sinova i kćeri mnogih naroda svijeta koji su prihvatili evanđelje. Među njima su i oni koji nisu poznavali Krista ali su živjeli po savjesti, sigurni da čine Božju volju i spašeni su Kristovom zaslugom. U tom su imenu svi spašeni, rekao je nadbiskup, istaknuvši: “U mnoštvu svetih su ljudi raznih naroda, jezika i boje kože. Crkva je velika zajednica djece Božje. Stoga je blagdan Svih svetih i blagdan nutarnje radosti u kojoj osjećamo kako je ta velika Kristova zajednica djece Božje sa svih strana svijeta. Pozvani smo biti dionici tog velikog zajedništva. Blagdanska Božja riječ ne predstavlja samo tu veliku zajednicu s druge obale života, nego i govori kojim putem prema njima poći”.

Koncelebrirano slavlje zaključeno je pjevanjem svečanog Tebe Boga hvalimo a nadbiskup Prenđa podijelio je i papinski blagoslov s potpunim oprostom.