Zagreb, (IKA) – U Zagrebu je 24. i 25. listopada održan znanstveni simpozij o 40. obljetnici objavljivanja Zagrebačke Biblije, koju je prvo izdala Stvarnost, a od godine 1974. izdavač je Kršćanska sadašnjost. Pokrovitelji simpozija bili su Hrvatska biskupska konferencija i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a organizatori Kršćanska sadašnjost, Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko filološko društvo i Katolički bogoslovni fakultet.
U punoj dvorani Chromosovog tornja i u nazočnosti velikoga broja crkvenih uglednika svih kršćanskih denominacija i predstavnika Židova, znanstveni skup otvoren je pozdravnim govorima predsjednika HBK đakovačko-osječkoga nadbiskupa dr. Marina Srakića, Jasena Mesića ispred Ministarstva kulture te uime organizatora direktora Kršćanske sadašnjosti dr. Adalberta Rebića, prodekana Filozofskoga fakulteta dr. Damira Borasa i predsjednika Hrvatskoga filološkoga društva dr. Stipe Botice. Svi su ukazali na značaj i vrijednost Biblije kao knjige nad knjigama, a posebno Zagrebačke Biblije tiskane u posve drukčijem društveno-političkom vremenu.
U jutarnjem dijelu simpozija izlagali su bibličari živući suradnici na Zagrebačkoj Bibliji. Adalbert Rebić naveo je povijest novijih hrvatskih prijevoda Biblije, pogotovu u 19. i 20. stoljeću; o. Bonaventura Duda, uz pokojnoga Juru Kaštelana glavni urednik, podsjetio je kako je nastala Zagrebačka Biblija; a Ivan Golub iznio je sjećanja i terminološke prijepore pri prevođenju.
Zatim su izlagali živući laici suradnici. Marko Grčić protumačio je Bibliju u kontekstu godine 1968. Rekao je kako je Zagrebačka Biblija “nastajala, i napokon bila objavljena, u kontekstu sudbonosnih tektonskih poremećaja na području bivše Jugoslavije”. Ante Sekulić govorio je o svome udjelu u prevođenju te ukazao kako su suradnici bili iz svih hrvatskih krajeva.
Akademik i pjesnik Zvonimir Mrkonjić govorio je o tome kako prevoditi sveto. On je na Zagrebačkoj Bibliji radio i kao književni suradnik i kao jezični suradnik. Rekao je: “Naša zadaća nije bila prevesti, nego kako je lijepo govorio Bonaventura Duda, prereći, što je u praksi značilo, na osnovi našeg uvida u raspoloživo, intertekstualnim uspoređivanjem, stvoriti novu i razmjerno točniju verziju teksta”. Prema njegovim riječima, Zagrebačka Biblija je “kolektivno djelo jedinstvenog nadahnuća, rad koji se i bez posebnog upozoravanja čuvao krajnosti arhaizma i modernizma, pa se može u svakom smislu smatrati smjerodajnim kao istinski spomenik hrvatskog jezika”.
Simpoziju je bila nazočna i supruga pokojnoga Jure Kaštelana, glumica Nada Subotić, koja je svima zahvalila recitiranjem Kaštelanove pjesme Lumin.
Na kraju jutarnjega radnoga dijela Katica Knezović, kao autorica netom izašle knjige o Zagrebačkoj Bibliji, govorila je o njezinom nastanku i prihvatu.
Poslijepodnevni radni dio održan je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Josip Bratulić izlagao je o Bibliji u hrvatskoj književnosti, osobito o jeziku.
Dino Milinović izlagao je o Bibliji u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, odnosno o prvim ilustracijama Biblije u kršćanskoj umjetnosti od početka, a posebice u petom i šestom stoljeću. Kazao je i kako povjesničari umjetnosti govore o “prijevodu” teksta u sliku glede ikonografije likovnoga djela. Njegovo je predavanje otkrilo niz novih podataka dosad nepoznatih nazočnim bibličarima, koji su predložili da se nastavi uzajamna suradnja na polju likovnosti i Biblije. Jadranka Brnčić izlagala je o prijevodima Biblije kao kulturnim i hermeneutičkim događajima, što je potaklo na raspravu bibličare Rebića i Goluba, te akademika Bratulića.
Dvojica predavača, Radoslav Katičić i Krunoslav Pranjić, nažalost nisu mogli doći, ali će priloge dati pismeno. Njihove teme su “Značenje Biblije za hrvatski narod u šezdesetim godinama 20. stoljeća” i “O stilu Zagrebačke Biblije”.
Ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice dr. Tihomil Maštrović otvorio je prigodnu izložbu hrvatskih prijevoda Biblije u predvorju NSK. Izlošci su vrijedna građa iz fonda NSK uz nekoliko posuđenih primjeraka iz Zadarske nadbiskupije. Najstariji primjerak je Sveto pismo na latinskom jeziku iz 1478. godine.
Dr. Rebić predstavio je dva nova različita izdanja Biblije u nakladi Kršćanske sadašnjosti, koji ovih dana izlaze iz tiska – “Biblija” i “Sveto pismo staroga i novoga zavjeta”. Izložba se može razgledati do 31. listopada.
Drugi dan simpozija protekao je u radnom i poticajnom ozračju brojnih stručnjaka, ali i ljubitelja Božje Riječi, koji su se okupili u velikoj dvorani u Chromosovom tornju.
Loretana Despot, koja je imala temu “Katančičev prijevod Biblije i Zagrebačka Biblija”, i Josip Silić, čija je tema bila “O jeziku hrvatskih Biblija”, bili su spriječeni, pa su njihova izlaganja pročitana.
Dr. Stipe Botica u predavanju “Utjecaj Biblije na hrvatsku tradicijsku kulturu” upitao se što se događa s biblijskim tekstovima kada siđu u narod. Usmenom predajom postaju dio tradicijske kulture, neprekidno žive u narodu, zadržavaju i promiču vrijednosti, a po strukturi su različiti – priče, pjesme, izreke, gnomi – te izražavaju stavove, navike, uvjerenja. Botica je naveo posebno puno primjera iz Pavlovih poslanica.
O još dva značajna prijevoda Biblije i njihovom odnosu prema Zagrebačkoj Bibliji govorila su dvojica uglednih teologa. Dr. Peter Kuzmič izlagao je o ekumensko-jezikoslovnim izazovima prve kroatizacije Vuk-Daničićeva prijevoda Biblije, a dr. Mario Cifrak o tekstualno-kritičkim problemima Šarićeve Biblije.
Bono Zvonimir Šagi imao je temu “Prihvat i primjena Zagrebačke Biblije u suvremenom pastoralu Crkve”. To je bilo korisno i poticajno predavanje upravo za redoviti pastoralni rad, jer je prema Drugome vatikanskom koncilu Biblija temelj pastorala, dio je liturgije, kateheze, homilije. Božja Riječ ulazi u živi govor, u medije. Važno je božansko čitanje, lectio divina, koje obuhvaća i slušanje i prihvaćanje u srcu, istaknuo je izlagač.

Na kraju je održan okrugli stol o temi “Zagrebačka Biblija u vjeri, znanosti i kulturi hrvatskoga naroda”. Sudjelovali su izlagači, ali i nazočni slušatelji. Raspravljalo se o povezanosti izlaska novoga prijevoda Biblije i standardizacije hrvatskoga jezika kroz povijest. Također se je ukazalo na nekadašnje učenje napamet bitnih i većih ulomaka iz Biblije, pa čak i cijelih evanđelja, te prenošenje usmenim putom mlađim naraštajima. Dr. Peter Kuzmič predložio je da se soba u franjevačkom samostanu na Kaptolu, gdje su prevodili i radili o. Bonaventura Duda i o. Jerko Fuček sa suradnicima, dakle soba u kojoj se stvarala i u kojoj je nastajala Zagrebačka Biblija, trebala obilježiti spomen-pločom o 40. obljetnici te Biblije, pa i omogućiti za razgledanje poput značajna muzeja vrlo važnoga za vjeru i kulturu hrvatskoga naroda.
Sva predavanja bit će objavljena u zborniku.