Vatikan, (IKA) – Biskupska sinoda o riječi Božjoj koja se održava u Vatikanu ušla je u drugo radno razdoblje. Više od 400 sudionika sljedećih dana će u radnim skupinama raspravljati o 19 upita koje je u izvještaju o prvih deset dana radova i nastupa sinodalnih otaca, odnosno sažetku rasprava predstavio generalni relator kanadski kardinal Marc Ouellet. To su između ostalih: Što učiniti da vjernici bolje shvate riječ Božju? Kako izraditi kompendij za homilije, pomiriti međuvjerski dijalog i dogmatske tvrdnje o jedincatosti Krista? Kako formirati vjernike, i ne samo njih, za “božansko čitanje”, odnosno razmišljanje Svetoga pisma. Kardinal je istaknuo potrebu povezivanja Božje riječi, liturgije i euharistije: dijaloški karakter riječi temelji se na otajstvu Presvetoga Trojstva; potom je istaknuo važnost slušanja Boga i čovjeka kao i potrebu tišine kako bismo u sebi pripravili prostor za živu riječ. Po Marijinu uzoru, koja je u svom srcu razmišljala i čuvala riječi svoga Sina i mi smo pozvani razmišljati nad riječima Svetoga pisma. Kardinal se također osvrnuo na karizme, koje omogućuju kreativno življenje Riječi, u različitim vremenima i kulturama. Osim toga istaknuo je bitno obilježje evanđelja da iscjeljuje rane suvremenoga čovjeka koji živi kao da Bog ne postoji i udaljava se od milosti, otvarajući vrata novim ropstvima.
Kardinal Ouellet potvrdio je nerazdvojivu vezu između Svetoga pisma, tradicije i Učiteljstva, jer Biblija pretpostavlja Crkvu iz koje crpi autentično tumačenje. Istaknuo je također potrebu da se od moralizatorske homilije prijeđe na misionarsko propovijedanje, koje će se osvrtati i na druge oblike priopćivanja, poput slika i pjevanja, te pozvao na prevladavanje napetosti između povijesnog i duhovnoga smisla Svetoga pisma, istaknuvši važnost “božanskoga čitanja” kao molitvenog oblika koji pročišćava želju i usklađuje s voljom Božjom.
Osvrćući se na ekumenski, međuvjerski ili međukulturalni dijalog, Ouellet je rekao kako zajednički kod ostaje Sveto pismo, teren jedinstva kako bi se premostile podjele, čak i u predjelima Afrike, Azije i Latinske Amerike, u kojima su jake lokalne tradicije. Posebno se osvrnuo na dijalog sa Židovima i muslimanima. Odnos sa Židovima dotiče samu nutrinu Crkve i otajstva vjere, dok se dijalog s muslimanima mora zasnivati na zajedničkim načelima, poput opiranja sekularizaciji i potvrđivanja javne važnosti religije. U svakom slučaju vrijedi “zlatno pravilo” uzajamnoga poštovanja, upozorio je kardinal.
Kardinal se posebno osvrnuo na odnos između riječi Božje i suvremenih kultura, kojima ona može i mora biti kvasac. Stoga je zadaća kršćana podupirati vezu između znanosti i vjere, biti aktivni na političkoj pozornici, svjedočeći riječima i djelima svoje vjerovanje. Osvrćući se na širenje riječi Božje, poželio je da Sinoda ohrabri njezino prenošenje putem modernih obavijesnih sredstava, poput Interneta, te da podupre prijevod Svetoga pisma i na manje poznate jezike. Kardinal je također sudionicima Sinode predložio da razmisle o svrsishodnosti dugoročnog preuređenja lekcionara, možda zajedno s “istočnom braćom” te o organiziranju Međunarodnoga kongresa o riječi Božjoj.
Radne skupine nakon rasprave o tim temama odabrat će ono što će ući u konačne prijedloge Sinode. Ponuđeni nacrt pripremio je nadbiskup Gianfranco Ravasi, u svojstvu predsjednika Povjerenstva za poruku. Između ostaloga je predloženo da se tiska i župama podijeli sažeto izdanje konačnoga teksta poruke, najviše dvije stranice, kako bi se vjernike potaknulo na bolje upoznavanje s radom Biskupske sinode.