Vatikan, (IKA) – U Tiskovnom uredu Svete Stolice održana je 14. listopada konferencija za novinare na kojoj je predstavljeno Međunarodno istraživanje o čitanju Biblije u ekumenskoj perspektivi. Na početku konferencije potpisan je ugovor o suradnji na prijevodu i objavljivanju Biblije između Katoličke biblijske federacije i Biblijskih društava (United Bible Societes) iz Engleske. Istraživanje su predstavili predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana kardinal Walter Kasper, predsjednik Biblijske katoličke federacije mons. Vincenzo Paglia, biskup Ternija, generalni tajnik Biblijskih društava Archibald Miller Milloy, te profesor sociologije na Sveučilištu Rim Tri Luca Diotallevi. Važna činjenica koja je proizišla iz istraživanja, kako je istaknuto na predstavljanju, tiče se odnosa vjernika različitih kršćanskih tradicija (katolici, pravoslavni, anglikanci i protestanti) s Biblijom. Istraživanje je provedeno u zemljama u kojima djeluju različite kršćanske vjeroispovijesti. Iz istraživanja se već na prvi pogled vidi kako Biblija ostaje najdjelotvornije “mjesto” za susret među kršćanima i, kako se ističe u Instrumentum laboris Biskupske sinode koja se upravo održava u Vatikanu, Sveto pismo najveće je susretište za molitvu i dijalog između Crkve i crkvenih zajednica. Ono isto tako pokazuje velike pomake koji su učinjeni u približavanju kršćanskih vjeroispovijesti, u 40-ak godina je nestalo onog “jaza” koji je, primjerice, dijelio katolike od protestanata. Iznenađuje pozornost koju se Svetom pismu, kako je pokazalo to istraživanje, posvećuje u europskoj Rusiji. Prema istraživanju, od svih zemalja u kojima je ono provedeno Bibliju se daleko najviše čita u SAD-u, kako u protestantskim tako i u katoličkim sredinama. Upravo je Biblija, kako je pokazalo to istraživanje, “teren” na kojem je postignut najveći napredak u ekumenskom dijalogu i na kojem je moguće ostvarivati i daljnju suradnju. Susret usredotočen na Svetom pismu omogućuje danas dublji susret kršćana. Ne smije se pritom zaboraviti ni da zajedničko slušanje Svetog pisma potiče također na zajedničko naviještanje, istaknuto je na predstavljanju.
Predstavljen je također zajednički rad kršćana na prijevodu i distribuciji Biblije. Već 1968. su objavljena Zajednička načela za međuvjersku suradnju na prijevodu Biblije, koja su ažurirana 1987. Danas se protestantskim prijevodima Biblije sve više koriste katolici i obrnuto. U svega nekoliko desetljeća ostvareno je više od 300 zajedničkih projekata, premda ne nedostaje problema. Devedesetih godina suradnja biblijskih društava se proširila na Rusku pravoslavnu Crkvu i Carigradski ekumenski patrijarhat, urodivši tako sve učinkovitijom i potpunijom suradnjom u svim pogledima (prijevodu, tiskanju i distribuciji Biblije). Najvažnija od tih zajedničkih inicijativa je ekumenski prijevod Svetog pisma Traduction oecumenique de la Bible (TOB) na kojem su zajedno radili protestantski i katolički bibličari s francuskoga govornoga područja. Na projektu su u manjoj mjeri sudjelovali i pravoslavni bibličari. Godine 1972. objavljen je Novi zavjet a tri godine kasnije Stari zavjet. Treba spomenuti i Einheitsuebersetzung u Njemačkoj premda su se u posljednje vrijeme između njemačkih katolika i protestanata javile neke teškoće u suradnji na reviziji “zajedničkog prijevoda” Svetog pisma. U Sloveniji su se također javile poteškoće oko izbora jedinstvenog prijevoda Biblije za sve kršćane u zemlji.
U svakom slučaju Biblijska društva danas zajedno s kršćanskim Crkvama rade na oko 800 projekata prijevoda ili revizija Biblija na jezicima cijeloga svijeta, istaknuto je na predstavljanju. Svake se godine u svijetu proda i podijeli 500 milijuna biblijskih tekstova (Biblije, Novi zavjeti, pojedine biblijske knjige ili izabrane biblijske knjige). Šezdesetih je godina došlo do učvršćenja suradnje između Svjetskoga biblijskog saveza s biblijskim stručnjacima na kritičkom izdanju Novoga zavjeta pod nazivom The UBS Greek New Testament. Neki su katolici pozvani sudjelovati u Odboru kojem je povjerena analiza problema tekstualne kritike Staroga zavjeta s ciljem novog kritičkog izdanja Hebrejske Biblije (Quinta editio).
Biblija je do sada prevedena na 2454 različita jezika (čitava Biblija na 438 jezika, samo Novi zavjet na 1168, a samo neke knjige, primjerice Novi zavjeti i Psalmi, na još 848 jezika). U svijetu ima još 4500 jezika na koje Biblija nije prevedena. Ako se zatim uzme u obzir da su biblijska društva 2006. razdijelila oko 26 milijuna Biblija, znači da je ona došla do 1% ili 2% od dvije milijarde kršćana. Potpisanim zajedničkim dogovorom između Biblijske katoličke federacije i Biblijskih društava želi se upravo ubrzati prevođenje i dijeljenje Biblije, rečeno je na predstavljanju u Vatikanu.