Vatikan, (IKA) – Istinski Kristovi učenici prepoznaju se po uzajamnoj ljubavi, te po tome kako primaju druge, napisao je papa Benedikt XVI. u poruci za 95. svjetski dan selilaca i izbjeglica, kojemu je tema “Sveti Pavao selilac, Apostol naroda”. Poruku Svetoga Oca za Svjetski dan selilaca i izbjeglica, koji će biti obilježen 18. siječnja, predstavili su 8. listopada u Tiskovnome uredu Svete Stolice, predsjednik i tajnik Papinskoga vijeća za dušobrižništvo selilaca i putnika kardinal Renato Raffaele Martino i nadbiskup Agostino Marchetto, izvijestio je Hrvatski program Radio Vatikana.
Sveti Pavao, selilac po zvanju, putujući Kristov izaslanik i istinski misionar selilaca, od progonitelja kršćana postao je Apostol naroda, posvećujući vlastiti život upoznavanju ljudi s Kristom i poučavanju kako ga voljeti, jer u njemu su svi narodi pozvani postati samo jedan narod. To je i danas, u doba globalizacije, poslanje Crkve, poručio je Papa i dodao kako je to poslanje uz pozornu pastoralnu skrb upravljeno i prema šarolikome svijetu selilaca, uključujući one koji su žrtve modernih ropstava. Predstavljajući Papinu poruku, kardinal Martino istaknuo je globalnu dimenziju selilaštva, te upozorio kako ozračje zatvorenosti čini još tužnijim i gorčim život brojnih doseljenika, te ih također primorava na neregularnost. Međutim, migracijska pojava u globaliziranome svijetu, u stvari postaje nezaustavljiva; problem neće biti riješen zatvaranjem granica, nego prihvatom – uz primjerene, uravnotežene i solidarne propise – migracijskih tijekova iz drugih zemalja – istaknuo je kardinal Martino. Sveti Pavao bio je prepoznatljiv po apostolskome zanosu i po onome što Sveti Otac naziva “borbenom vatrenošću”. Osvojen Kristom ostao je s njim duboko sjedinjen i nijedna ga teškoća nije spriječila da nastavi svoje hrabro evangelizatorsko djelovanje u kozmopolitskim gradovima poput Rima i Korinta. Susret s tim mozaikom naroda i kultura potiče sv. Pavla da predloži model svima otvorene Crkve, bez obzira na kulturu i rasu, i koja teži bratskoj solidarnosti. I danas poruku spasenja valja predložiti vodeći računa o različitim društvenim i kulturnim stanjima, kao i o posebnim teškoćama svakoga selioca posebno. Međutim, sadašnje je stanje u svijetu obilježeno različitim problemima, upozorio je na tiskovnoj konferenciji nadbiskup Marchetto. Stječe se dojam da se već godinama prema izbjeglicama odnosi ne vodeći računa o razlozima zbog kojih su morali pobjeći. To se već pretvorilo i u pokušaje da im se spriječi ulaz u zemlju doseljavanja, te u primjenu mjera koje njihovo doseljavanje čine težim. Nažalost, takvo ponašanje zemalja na sjeveru ima negativne posljedice na politike prema izbjeglicama primijenjene na jugu planeta, rekao je nadbiskup. Osvrnuvši se na bratstvo među ljudima, djecom istoga Oca, Papa je postavio neka pitanja: kako ne preuzeti skrb za one, posebice među izbjeglicama i prognanicima, koji se nalaze u teškoćama i oskudici? Kako ne ići u susret potrebama onih koji su slabiji i nezaštićeni, u neizvjesnosti i nesigurnosti, marginalizirani i često isključeni iz društva? Na ta pitanja kardinal Martino dao je samo jedan mogući odgovor: kulturu prihvata. Potrebno je, naime, olakšati postupnu integraciju doseljenika, u poštovanju njihova kulturnoga identiteta, ali i identiteta lokalnoga pučanstva – napomenuo je kardinal Martino. Sveti Otac naposljetku je izrazio nadu da će nas pouka sv. Pavla, poniznoga velikog apostola i selioca, evangelizatora naroda i kultura, potaknuti na razumijevanje kako je življenje ljubavi vrhunac i sažetak cjelokupnoga kršćanskog života. U ljubavi je sažeta cijela evanđeoska poruka, a istinski su Kristovi učenici prepoznatljivi po uzajamnoj ljubavi i njihovu prihvatu drugih, zaključio je Papa.