Varaždin, (IKA) – Stručni skup vjeroučitelja osnovnih i srednjih škola na području Varaždinske biskupije održan je 4. listopada u dvorani Pastoralnog centra Varaždinske biskupije u Varaždinu. Nazočne je pozdravio predstojnik biskupijskog Katehetskog ureda vlč. Damjan Koren, a zatim je susret započeo molitvom nadahnutom Godinom svetog Pavla. O temi “Hrvatski nacionalni kurikulum i izazovi za vjeronaučnu nastavu” izlagala je dr. Ružica Razum, profesorica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uvodno je podsjetila kako je već dvije godine u izradi temeljni okvir hrvatskog nacionalnog kurikuluma za kojeg se očekuje da će donijeti velike promjene na razini predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Tijekom izlaganja nazočne je upoznala s novom temeljnom terminologijom, tzv. kurikulumskom abecedom, koja će biti u uporabi u novim dokumentima. Iznijela je razloge zašto se uopće promjene događaju u hrvatskom školskom odgojno-obrazovnom sustavu, te je definirala temeljne izazove koje te promjene donose vjeronaučnoj nastavi. Pritom je istaknula kako se promjene ne događaju samo u Hrvatskoj, nego u svim europskim zemljama, koje su prošle ili prolaze različite reforme školskog sustava. Cilj je svih promjena stvaranje nove ‘paideie’ za čovjeka, odnosno definiranje kakvog se čovjeka želi odgojiti za sadašnjost i budućnost i kakvo se društvo želi stvarati preko odgojno-obrazovnog sustava. Podsjetila je da je na tragu toga i uvođenje HNOS-a, te nedavno donošenje prvih pedagoških standarda, kao i Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kao temeljnog dokumenta. Osvrnula se na slabosti dosadašnjeg hrvatskog školskog sustava, kao što su centralizirani i predmetno orijentirani nastavni plan i program, zaključivši kako iz svih slabosti proizlazi potreba izrade cjelovitog izbalansiranog integriranog nacionalnog kurikuluma. Novi kurikulum bi naglasak trebao stavljati na učenička postignuća kako bi se razvijale njihove kompetencije poput socijalnih vještina, poduzetnosti i kritičkog razmišljanja, a ne da cilj bude prenošenje sadržaja kao dosadašnjem, što donosi potpuno novu perspektivu rada. U središtu pozornosti više neće biti sadržaj, nego učenik, istaknula je prof. Razum dodavši kako će temelj kurikuluma biti nacionalne vrijednosti koje dosad nisu bile definirane. Dosadašnji nastavni plan i program imao je samo sadržaj, dok će novi kurikulum kao sastavnice imati i odgojno-obrazovne vrijednosti kao ciljeve, odnosno kompetencije, te načela, organizaciju nastave s metodama i načinima rada i vrednovanje/samovrednovanje. Kurikulum je definirala kao tijek odgoja i obrazovanja. Prof. Razum ustvrdila je kako sve države pritom imaju dvojbu kako pomiriti globalizacijske integracijske procese u suvremenom svijetu i pritom sačuvati tradicionalne nacionalne vrijednosti. U hrvatskim i međunarodnim dokumentima stoji kako škola treba promicati cjeloviti razvoj učenika, kako cilj škole ne smije biti samo stjecanje znanja, iako se to često čuje, nego izgrađivanje čovjeka, te kako škola treba biti dostupna svima da bi se izgrađivalo društvo znanja. Istaknula je kako su svi predmeti u školi u odgojno-obrazovnoj zadaći, a ne samo neki predmeti, dodavši da se nikako ne može prihvatiti tvrdnja da je vjeronauk gotovo jedini odgojni predmet. Kompetencije je definirala kao skup znanja, vještina, sposobnosti i stavova, koja uključuje intelektualnu, afektivnu i operativnu razinu, te pritom obrazložila kako unutar kurikuluma one obuhvaćaju jezično-komunikacijske, matematičke, informatičko-tehnologijske, prirodoznanstvene, poduzetničke, učiti kako se uči, kulturno izražavanje, socijalne i građanske kompetencije. U nastavku se osvrnula na oblike vjeronaučne nastave i religijskog obrazovanja u inozemstvu, s obzirom da sve ono što se događa u okruženju utječe na nju. Istaknula je kako u Europi postoje četiri temeljna oblika religijske nastave, od monokonfesionalne koja je najčešća, do znatno rijeđih poput interkonfesionalne ili ekumenske, multivjerske i nekonfesionalne nastave. Izdvojila je primjer skandinavskih zemalja u kojima je prije nekoliko godina umjesto konfesionalnog fakultativnog predmeta uveden obvezan predmet religijskog obrazovanja koji nema konfesionalni predznak. Naglasila je kako se sve više uočava tendencija od navjestiteljskog prema kulturološkom modelu, od konfesionalnog prema transkonfesionalnom, od kršćansko religijskog prema interreligijskom. U svim procesima religijskog obrazovanja uočavaju se procesi dekonfesionalizacije, prevladavanja etičkih sadržaja i otvorenosti za dijalog i interkulturalnost. Te tendencije svoju najradikalniju konkretizaciju pronalaze u predmetu nekonfesionalne i obvezne religijske nastave o kojoj se sve više govori, kazala je prof. Razum dodavši da i neki katehetičari ističu da bi to bio poželjan model iz razloga što se u multietničkom društvu ne bi trebali dijeliti učenici po vjerskoj pripadnosti. Smatra se da se ne može izgrađivati društvo bez religije, niti protiv religije, ali se treba izgrađivati iznad religije. Zagovornici također ističu da se u ujedinjenoj Europi treba poznavati zajednička baština koja je multireligijska, kazala je predavačica te ukazala na pozitivne i negativne strane takvog stava. Na kraju se osvrnula na izazove koji stoje pred vjeronaučnom nastavom, kao što je potreba trajnog unapređivanja školskog vjeronauka. Istaknula je kako je potrebno prepoznati i prihvatiti da je vjeronauk u Hrvatskoj pred trajnom zadaćom promišljanja i traženja takvih modela religioznog odgoja koji najbolje odgovaraju povijesnom trenutku u kojem se ostvaruje. Dodala je kako model koji je uveden 1991. godine ne može biti najprimjereniji model i 2008. godine, jer se mijenjaju društvo, škola i učenici. Prof. Razum ustvrdila je da bi promjene katoličke vjeronaučne nastave u Hrvatskoj trebale ići u smjeru dekatehiziranja, odnosno potrebno je osloboditi školski vjeronauk onih tema koje spadaju na župnu katehezu. Govoreći o interkulturalnosti, kao važnom segmentu kojem Europa posvećuje osobitu pažnju, istaknula je da bi upravo to područje trebala obuhvatiti nastava vjeronauka jer nijedan drugi predmet nije pozvaniji promicati te vrijednosti. Na kraju stručnog skupa o temi je otvorena rasprava, a susret je zaključen obavijestima iz Katehetskog ureda.