Rim, (IKA) – Crkva neće nikada uskratiti potporu općem dobru Italije, ali očekuje poštovanje prema pastoralnome djelovanju, ne tražeći zbog toga povlastice, niti vrijeđajući nečiju slobodu, istaknuo je papa Benedikt XVI. u subotu 4. listopada u tijeku službenoga posjeta talijanskom predsjedniku Giorgiju Napolitanu u Kvirinalskoj palači u Rimu. Papa je također istaknuo važnost suradnje između Svete Stolice i države, i to u priznavanju uzajamne suverenosti. U gradu Rimu mirno zajedno žive i korisno surađuju talijanska država i Apostolska Stolica. I ovaj moj pohod potvrđuje da Kvirinal i Vatikan nisu brežuljci koji se zanemaruju ili koji se suprotstavljaju jedan drugome s mržnjom; nego su oni mjesta koja označavaju uzajamno poštovanje suverenosti Države i Crkve, spremni na zajedničku suradnju s ciljem promicanja i služenja cjelovitome dobru ljudske osobe, kao i mirnome društvenom suživotu, rekao je Sveti Otac. Osvrnuvši se na blagdan sv. Franje Asiškoga, zaštitnika Italije, Benedikt XVI. istaknuo je kako je u tom liku koji privlači vjernike i one koji ne vjeruju, vidljiv izraz stalnoga poslanja Crkve, također i u njegovu odnosu prema građanskome društvu. U današnjem vremenu dubokih i često mučnih promjena Crkva i dalje svima predlaže evanđeosku poruku spasenja, nastoji na izgradnji društva utemeljenoga na istini i slobodi, na poštovanju života i ljudskoga dostojanstva, na pravednosti i društvenoj solidarnosti. Da bi ispunila to svoje poslanje, Crkva posvuda i uvijek treba moći uživati pravo vjerske slobode, shvaćeno u svoj svojoj širini, poručio je Papa. Podsjetivši potom na govor koji je održao u općoj skupštini Ujedinjenih naroda, u prigodi 60. obljetnice Opće deklaracije o ljudskim pravima, ponovno je istaknuo kako treba voditi računa o javnoj dimenziji religije, te tako i mogućnosti vjernika da daju prinos izgradnji društvenoga poretka. Crkva si ne postavlja ciljeve moći, niti želi povlastice, i ne očekuje položaje gospodarske i socijalne koristi. Nema razloga za bojazan od zloporabe na štetu slobode od strane Crkve i njezinih članova, koji, uostalom, očekuju da njima bude priznata sloboda kako ne bi iznevjerili vlastitu savjest prosvijetljenu Evanđeljem, poručio je Papa. Pastiri i vjernici i dalje će, i u ovim trenucima gospodarske i socijalne nesigurnosti davati svoj važan prinos u izgradnji općega dobra zemlje, kao i Europe i cijele ljudske obitelji, posvećujući posebnu pozornost siromašnima i onima na rubu društva, mladima koji traže zaposlenje i onima koji su bez posla, obiteljima i starijim osobama koje su uz puno napora i zalaganja izgradili našu sadašnjost, te stoga zaslužuju zahvalnost od svih nas, istaknuo je Sveti Otac. Također je rekao da je odgoj mladih pothvat u kojemu se i Crkva osjeća uključena, zajedno s obitelji i školom, jer je svjesna važnosti koju odgoj ima u izučavanju istinske slobode, koja je nužan preduvjet za pozitivno služenje općemu dobru. Predsjednik Napolitano pohvalio je stalna i budna Papina nastojanja i zalaganje za pravedniju raspodjelu bogatstava i razvojnih mogućnosti, koje zadobiva ogromnu važnost s obzirom na rastuće siromaštvo i nepravde u svijetu danas. Na susretu su nazočni bili i premijer Silvio Berlusconi i više ministara talijanske Vlade.
Benedikt XVI. ovim je posjetom uzvratio posjet predsjednika Napolitana Vatikanu 20. studenoga 2006. Napolitano, prvi talijanski predsjednik koji je bio član nekadašnje Talijanske komunističke partije, zatim je u povodu treće obljetnice papinstva darovao Benediktu XVI. koncert u Vatikanu. Benedikt XVI. već je boravio u službenom posjetu Kvirinalu 24. lipnja 2005., dva mjeseca nakon izbora za poglavara Katoličke Crkve, na poziv tadašnjega predsjednika Carla Azeglija Ciampija. Ovogodišnji posjet Benedikta XVI. deveti je posjet pape Kvirinalu od 1870. godine. Nakon potpisivanja Lateranskih ugovora godine 1929. prvi je palaču posjetio papa Pio XII. – 28. prosinca 1939. Dvadeset i četiri godine kasnije Ivan XXIII. posjetio je predsjednika Antonija Segnija, 11. svibnja 1963. posjetio ga je i Pavao VI., koji je 1966. posjetio i predsjednika Giuseppea Saragata. Tek osamnaest godina nakon toga papa Ivan Pavao II. posjetio je predsjednika Sandra Pertinija, s kojim je bio povezan i dubokim prijateljstvom. Papa Wojtyla zatim je 1986. posjetio predsjednika Francesca Cossigu, a 1998. godine Oscara Luigija Scalfara.
Palaču Kvirinal na istoimenom brežuljku u središtu Rima godine 1587. sagradio je Domenico Fontana. Do kraja Papinske države (756-1870) bila je glavno sjedište crkvene uprave. Garibaldijevo osvajanje Rima i oduzimanje crkvene i papinske imovine ostavilo je duboke tragove u odnosima Svete Stolice i Italije.