Zagreb, (IKA) – “Stepinac – poruka hrabrosti u svjedočenju i ispovijedanju vjere” naslov je, u novome broju Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 5. listopada) objavljenog intervjua s kardinalom Tarcisiom Bertoneom, državnim tajnikom Svete Stolice za njegova nedavna pohoda Hrvatskoj. Kako je doživio svoj boravak u našoj domovini, proslavu 10. obljetnice beatifikacije bl. Alojzija Stepinca; koje izazove i zadaće “drugi čovjek Katoličke Crkve” vidi pred hrvatskim narodom i vjernicima te kakvom vidi ulogu Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u hrvatskome društvu samo su neka od pitanja na koje je kardinal Bertone odgovorio. Upitan da prokomentira susret s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem kao i priopćenje odaslano iz njegova ureda u kojem se navodi “euroskepticizam” u redovima Crkve kao i bavljenje politikom od strane Crkve i biskupa, Bertone je između ostalog rekao: “Odnosi između Crkve i države ovdje u Hrvatskoj uređeni su četirima ugovorima koji su na snazi i koje poštuju i priznaju kako vlasti tako i, naravno, Crkva. Važno je nastaviti na liniji tih ugovora, također u iskrenom i postojanom bilateralnom dijalogu. … Glede pojedinih problema, uključujući i problem ‘euroskepticizma’ u nekim crkvenim krugovima koji je spomenut, priopćenje za tisak Hrvatske biskupske konferencije razjašnjava sve aspekte tih problema. Dakle upućujem na to priopćenje Hrvatske biskupske konferencije” – zaključio je kardinal Bertone. Spomenuto je priopćenje (objavljeno u Glasu Koncila od 28. rujna, broj 39., str. 4), točnije njegov sadržaj kao odgovor na priopćenje koje je prethodno, nakon susreta predsjednika Mesića i kardinala Bertonea objavio Predsjednikov Ured bili su povod komentatoru jednoga dnevnoga lista da, kako u komentaru Glasa Koncila piše Ivan Miklenić, “iznese više netočnih i površnih svojih mišljenja i konstatacija predstavljajući ih kao činjenice”. Osvrnuvši se na tvrdnje dotičnog komentatora a koje su nastale interpretacijom spomenutih dvaju priopćenja – da je “Crkva odlučila izići na političko tržište” te da su “biskupi dobili rimski blagoslov da se aktivno bave politikom”, uz njegovo namjerno prešućivanje doslovnoga izričaja iz priopćenja HBK “da Crkva ne djeluje politički” Miklenić tumači da je skrb za opće dobro nekog društva u samoj naravi i poslanju Crkve u tom društvu te da pri tom Crkva poštuje autonomiju države. Podsjetio je i da u mnoštvu političkih opcija u našem društvu postoji i ona koja je desetljećima vladala i koja je Crkvu željela daleko više nego samo ušutkati, već uništiti i iskorijeniti, te se ni sad, kada je uspostavljeno pluralno društvo, ne može pomiriti s činjenicom da je Crkva relevantan društveni faktor koji služi ljudima i njihovu stvarnom boljitku, a ne “izlazi na političko tržište”. Na dio teksta u kojem dotični komentator optužio upravo Glas Koncila i hrvatske biskupe za širenje euroskepticizma Miklenić je njegovu optužbu nazvao političkom ocjenom bez pokrića u stvarnosti i prokomentirao sljedećim riječima: “Naime, premda je u demokratskom društvu posve legitimno zastupati i takvo stajalište, ni Glas Koncila ni hrvatski biskupi ne zastupaju ta stajališta, ali ih se takvim političkim diskvalifikacijama pokušava ušutkati jer ponekad raskrinkavaju pokušaje da se interesi pojedinih skupina javnosti predstave kao obveza na putu u europsku integraciju”. Također je ocijenio kako je Katolička Crkva u Hrvatskoj za integraciju Hrvatske u EU učinila i čini neizmjerno više nego što joj je to itko u Hrvatskoj spreman priznati.
Iz redovitih se crkvenih vijesti i događanja objavljenih na stranicama lista izdvaja naslovni prilog Darka Grdena o premještanju tjelesnih ostataka hrvatskog redovnika fra Bonifacija Pavletića u crkvu Družbe sinova Bezgrešnog Začeća u Rimu. O jednome drugom hrvatskom i crkvenom velikanu – biskupu Jurju Dobrili, uz sto pedesetu obljetnicu biskupskog promaknuća toga borca za narodna prava hrvatskog naroda u Istri, istaknutoga prosvjetitelja bez kojeg je nemoguće tumačiti povijest Istre, prikaz njegova života i djelovanja donosi Marijan Jelenić.
U rubrici “Iz života hrvatskih vjernika izvan Hrvatske”, nastavljeno je objavljivanje prikaza i povijesti nastanka hrvatskih glasila izvan Hrvatske – tjednika “Hrvatski glasnik” iz Budimpešte i istoimenog mjesečnika koji objavljuje kulturno društvo “Napredak” u Tuzli.
Novinarski zadatak – pisanje reportaže ovoga je puta novinara Vladu Čuturu odveo u Imotsku krajinu, do župe Runovići koja je u istoimenoj općini, smještena uz samu granicu s Hercegovinom; u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” Tanja Baran prenosi životnu priču aktivnog vjernika 44-godišnjeg Ante Rončevića koji uskoro slavi, ni manje, ni više, nego 40 godina kontinuiranog ministriranja.
Pod zanimljivim naslovom ovotjedne rubrike “(Pri)govor znanosti” – “Žrtve Bolonjskog procesa”, uslijed sve češćih prigovora upućenim Bolonjskom procesu, kršćanska inicijativa “Pro scientia” donosi ocjenu jednoga od najvećih kritičara “bolonjske ideologije” Konrada Paula Liesmanna. Teloški osvrt “Umjesto roditeljstva – proizvodnja ljudi?” potpisuje dr. Josip Sabol.
S paraolimpijskim pobjednikom, svjetskim rekorderom u bacanju kugle, “grubišnopoljskim kraljem” i hrvatskim braniteljem Darkom Kraljem za rubriku “Susret” razgovarao je Ivan Uldrijan.
Uz prvi listopadski broj katoličkog tjednika Glas Koncila na dodatne 32 stranice dolazi i novi broj mjesečnoga magazina “Prilika”.